Maldivi

ilustracija
MALEDIVI, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5

Maldivi (također Maledivi, na jeziku divehi Dhivehi Raajje, Republika Maldivi/Dhivehi Raajjeyge Jumhooriyyaa), azijska država na istoimenoj otočnoj skupini (ime Maldivi potječe od sanskrtski mala: niz, vijenac i dvipa: otok; na svom jeziku stanovnici se zovu Dhivehin: otočani, a svoju zemlju zovu Dhivehi Raajje: zemlja otokâ) u Indijskom oceanu, 595 km južno od Indije i 670 km sjeveroistočno od Šri Lanke. Obuhvaća 298 km².

Prirodna obilježja

Arhipelag Maldiva pruža se u meridijanskom smjeru, južno od Lakadiva, od kojih ih odvaja morski prolaz Eight Degree Channel (Kanal osmoga stupnja). Na udaljenosti od 764 km (širina do 138 km) nalaze se 1192 otoka koja su grupirana u 26 atola. Građeni su od koraljnoga vapnenca, a nalaze se na vrhu 960 km dugoga vulkanskoga podmorskog lanca koji spaja otoke Chagos, Maldive i Lakadive. Gotovo su svi atoli zatvoreni koraljnim grebenima. Većina od 188 naseljenih otoka ima površinu od 0,1 do 0,5 km², a samo su tri veća od 3 km² (Gan u atolu Hadhdhunmathi 6,0 km²; Hithadhoo u atolu Addu 5,3 km² i Foahmulah ili Fuvahmulah 4,9 km²). Prosječna im je visina 1,2 m; najviši je otok Villingili (2,4 m) najjužnijega atola Addu ili Seenu. Prolazi između atola uglavnom su plitki, ali prolazni za morske brodove. U južnom dijelu otočja nalaze se široki i duboki Equatorial Channel (Ekvatorski kanal, između atola Huvadhu i Addu; širok 74 km) i One and Half Degree Channel (Kanal jednog i pol stupnja; širok 96 km).

Klima je suptropska, topla i vlažna (relativna vlaga zraka oko 80%), pod utjecajem monsuna. Suhi, sjeveroistočni monsun puše od studenoga do ožujka, a kišni, jugozapadni od lipnja do listopada. Temperature se tijekom godine tek neznatno mijenjaju. Srednja dnevna maksimalna temperatura iznosi 31 °C, a minimalna 26 °C (srednja godišnja temperatura 29 °C). Najniža temperatura zabilježena na Maldivima iznosi 17,2 °C, a najviša 36,8 °C. Godišnje padne oko 2000 mm kiše, najviše od rujna do prosinca. Vegetacija je tropska: prevladava kokosova palma, krušno drvo i tropsko grmlje. Tlo je pjeskovito, uglavnom siromašno (vrlo alkalno).

Stanovništvo

Prema popisu iz 2006. god. na Maldivima živi 298 968 st., a prema procjeni za 2014. god. 341 848 st. Na 1 km² žive prosječno 1003 st. (2006) pa se ubraja u najgušće naseljene države svijeta. Budući da je naseljeno samo 188 otoka, lokalna se gustoća naseljenosti znatno razlikuje (131 otok ima manje od 1000 st., a samo 16 otoka ima više od 2000 st.). Stanovnici su mješavina singalskih i dravidskih (južna Indija i otok Ceylon) te arapskih doseljenika. Pretežito su muslimani suniti. Službeni je jezik divehi ili dhivehi (pripada indoeuropskoj jezičnoj porodici, srodan singalskomu), a vrlo je raširen (u prosvjeti, trgovini i dr.) engleski. Tradicionalno je pismo tana ili thaana (srodno arapskomu; piše se zdesna nalijevo; ima 24 suglasnička slova). Od početka XX. st. (72 237 st., 1911) pa do polovice 1960-ih broj je stanovnika (97 743 st., 1965) rastao polagano, da bi se porast zatim naglo ubrzao (3,2% prosječno godišnje, 1965–95). Potkraj XX. st. i početkom XXI. st. porast se stanovništva znatno smanjio (1,7‰, 2000–06) zbog smanjenoga prirodnoga priraštaja (19,0‰, 2012), odnosno prvenstveno zbog smanjivanja nataliteta (41‰ u 1990., a 22,0‰ u 2012); mortalitet iznosi 3,0‰, a smrtnost dojenčadi 9,0‰ (2012). Iako polagano stari, stanovništvo je još uvijek mlado: u dobi je do 14 godina 31,1% stanovništva, od 15 do 64 godine 64,2%, a od 65 i više godina 4,7% stanovništva (2006). Očekivano trajanje života za žene iznosi 74,8 godina, a za muškarce 73,0 godina (2012). Ekonomski je aktivno 111 426 st. (2010), od čega je 11,7% nezaposleno (2010). Stanovnici se bave ribarstvom (7,6% zaposlenih stanovnika, 2006), poljoprivredom (3,8%), rudarstvom, industrijom i građevinarstvom (23,2%) i uslužnim djelatnostima (65,4%). Na Maldivima radi i 79 777 stranaca (2011) doseljenih s okolnih otoka i država, zaposlenih najviše u turizmu. Nepismeno je 1,6% stanovništva starijeg od 15 godina (2009). Glavni je i jedini grad Malé, u atolu Malé ili Kaafu; u njem živi 103 693 st. ili 34,7% stanovništva države (2006).

Gospodarstvo

Od 1995. Maldivi su članica Svjetske trgovinske organizacije. Liberalizacijskim reformama koje su započele potkraj 1990-ih potaknuta su strana ulaganja, pretežno u razvoj turizma i ribarstva, te u modernizaciju tradicionalne gradnje malih plovila. Vrijednost BDP-a uvećana je sa 624,3 milijuna USD (2000) na 4,2 milijarde USD (2016). BDP po stanovniku iznosi približno 10 100 USD (2016). U sastavu BDP-a ostvarenoga 2015. najveći je udjel uslužnoga sektora (81%), pretežno turizma, a potom industrije (16%) i poljoprivrede (3%). U industriji prevladava preradba ribe i kokosa. Udjel siromašnoga stanovništva smanjen je s 23% (2003) na 16% (2010). Stopa nezaposlenosti je 11,6% (2013). Godine 2015. vrijednost izvoza bila je 239,7 milijuna USD, a uvoza 1,8 milijarda USD. Izvozi se uglavnom riba, a uvoze naftni derivati, hrana, odjeća, industrijska oprema, tehnička roba i dr. Vodeći partneri u izvozu su Tajland i Šri Lanka, a u uvozu Ujedinjeni Arapski Emirati, Kina, Singapur i Indija. Veličina javnoga duga je 81,5% BDP-a (2016).

Promet

Međunarodna je zračna luka na Maléu, a regionalne su zračne luke na otocima Gan (atol Addu), Kaadeddhoo (Huvadhu), Kadhdhu (Hadhdhunmathi) i Hanimaadhoo (Thiladhummathi). U pomorskom prometu glavna je luka Malé.

Novac

Novčana je jedinica maldivska rupija (rufiyaa, Rf; MVR); 1 rupija = 100 lareja (laari).

Povijest

Otočje je bilo naseljeno već od 1500. pr. Kr. s indijskoga kopna i ono je već u prapovijesti bilo važna točka na plovidbenom putu između Afrike i Indije (sr. Azije). Sadašnje stanovništvo, naseljeno na otočju od V. st. pr. Kr., bilo je uglavnom budističke vjeroispovijesti. God. 1153. pod utjecajem arapskih trgovaca prihvatili su islam, potom je osnovan sultanat. Prvi poznati kralj Koimala, iz dinastije Maley, primivši islam uzeo je ime i titulu sultan Mohammed ibn Abdullah. Dinastija Maley vladala je do kraja XIV. st., a naslijedila ju je dinastija Hilali (XV–XVI. st.). Član te dinastije sultan Kalhu Mohammed uspostavio je prve međunarodne odnose. U XVI. st. bili su ugrožavani od Portugalaca, koji su do 1573. neuspješno pokušavali uspostaviti kontrolu nad otočjem, no dinastija Utheem (XVI–XVII. st.) uspjela ih je obraniti. Nakon nje, sve do 1968., vladala je dinastija Huraage, koja je uspostavila diplomatske odnose s Cejlonom i stavila se pod protektorat Kraljevstva Kandy, odnosno nizozemske kolonijalne uprave (1645). Kada je Velika Britanija preuzela Cejlon, Maldivi su postali njezinim protektoratom (1796), što je formalizirano tek 1887. God. 1932. donesen je prvi ustav.

Do 1948. Maldivi su administrativno bili dio britanskog protektorata Cejlona, a potom su kao sultanat imali samoupravu. God. 1953. bila je proglašena republika (održala se do 1954; predsjednik Amin Didi), a potom ponovno monarhija; 1954–68. na vlasti je bio sultan Mohammed Fareed. Sporazumom iz 1956. Velikoj Britaniji bila je iznajmljena zrakoplovna baza na otoku Gan (na atolu Addu; zatvorena 1976). Tijekom 1959–63. trajala je politička kriza zbog pokušaja odcjepljenja atola Addu, Fuvahmulah i Huvadhu (secesionisti su proglasili Ujedinjenu Republiku Suvadivu). Neovisnost je ostvarena 26. VII. 1965., a premijer je ostao Ibrahim Nasir (premijer od 1957). Nakon proglašenja republike 1968. Nasir je postao predsjednikom; 1975. suspendirao je ustav, a 1978. odrekao se vlasti. Potom je predsjednikom postao Maumoon Abdul Gayoom, koji je uspostavio autokratsku vladavinu. Neuspjeli pokušaji državnog udara bili su 1980., 1981. i 1988. kada su pučisti bili poraženi vojnom intervencijom Indije. Gayoom je referendumom više puta bio potvrđen za predsjednika, ponovno i u listopadu 2003. Nakon prosvjeda 2005. legalizirane su političke stranke. Prvi slobodni izbori održani su 2008. kada je predsjednik postao Mohamed Nasheed (svjetsku je javnost pokušavao zainteresirati za problem podizanja razine mora koji prijeti opstanku Maldiva); u veljači 2012. dao je ostavku pod pritiskom oporbenih prosvjeda te vojske i policije. Potom je predsjednik postao Mohammed Waheed Hassan (2008–12. bio je zamjenik predsjednika). Slijedila je politička kriza (2012–13) zbog uhićenja svrgnutoga predsjednika Nasheeda i njegova protivljenja novomu režimu. Na prijevremenim predsjedničkim izborima u studenome 2013. pobijedio je Abdulla Yameen Gayoom, kandidat Napredne stranke (predvodi je njegov polubrat, bivši predsjednik Maumoon Abdul Gayoom); uspostavio je autokratsku vladavinu i započeo progon političkih protivnika. Oporbeni prosvjedi i nemiri početkom 2018. vodili su uvođenju izvanrednoga stanja.

Politički sustav

Prema Ustavu od 7. VIII. 2008. Maldivi su unitarna republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države, a biraju ga građani za mandat od 5 godina i na najviše dva mandata. Izvršnu vlast provodi Kabinet ministara kojemu je na čelu predsjednik republike. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Narodna skupština (People's Majlis), sa 77 zastupnika, izravno izabranih za mandat od 5 godina. Pravo je glasa opće i jednako za sve državljane s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast ima Vrhovni sud čije suce predlaže predsjednik republike, a potvrđuje parlament. Administrativno je država podijeljena na 7 provincija i 1 općinu. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 26. srpnja (1965).

Maldivi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38384>.