maurska umjetnost

maurska (maursko-španjolska) umjetnost, naziv za inačicu islamske umjetnosti koja se razvila na Pirenejskome poluotoku za vladavine Omejida (711–756), potom za emirata i kalifata u Córdobi (929–1031), os. u Granadi, Málagi, Almeríji i Sevilli, te u sjevernoj Africi (gradovi Fès, Rabat, Taza, Tinmal) i djelomice na Siciliji, gdje se nastavlja na stariju islamske umjetnost uz slabije utjecaje umjetnosti kršćanskoga Zapada. Maursku umjetnost, napose graditeljstvo, odlikuje živa raznolikost boja i raskošna plastična dekoracija koja prekriva sve površine zidova na štetu konstruktivne jasnoće građevine (Velika džamija, tzv. La Mezquita u Córdobi, VIII–X. st.). Maurska umjetnost podudara se s razdobljem arapske prevlasti, ali se njezin utjecaj nastavio i nakon propasti arapske vlasti u stilu mudéjar. U Italiji je na razvoj keramike (→ majolika) snažno utjecala maurska keramika sa središtima proizvodnje u Málagi i Valenciji.

maurska umjetnost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39564>.