struka(e):

mineralne vode, prirodne izvorske vode koje se od ostalih izvorskih voda razlikuju povećanim udjelom otopljenih mineralnih soli i plinova. U mineralne vode ubrajaju se vode koje sadrže više od 1 g/L suhog ostatka svih otopljenih soli, a također i one koje sadrže mineralne tvari koje se inače u drugim vodama ne nalaze. U jako mineraliziranim vodama masa suhog ostatka može biti i veća od 50 g/L. Termomineralne vode su one kojima je temperatura viša od srednje godišnje temperature područja u kojem izviru (za mineralne vode u krajevima s umjerenom klimom uobičajeno 20 °C). Uvriježena je podjela prema kojoj je voda s temperaturom do 20 °C hladna, od 20 do 34 °C hipotermalna, od 34 do 38 °C izotermalna, a s višom od 38 °C hipertermalna.

S obzirom na geološko podrijetlo, mineralne vode mogu biti juvenilne ili konatne. Površinska voda ponire kroz sustav pukotina u podzemlje i pridružuje se primarnoj vodi koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz unutrašnjosti Zemlje (juvenilna voda), a i vodi koja se zadržala u stijenama od njihova postanka (konatna voda). Na putu prema površini, prolaskom kroz stijene različita sastava, voda otapa minerale i postiže svoj specifični kemijski sastav. U tom su smislu mineralne vode razrijeđene otopine kemijskih spojeva disociranih na ione. Dominantni ioni, koji se nalaze u svakoj mineralnoj vodi, i to u količinama mnogo većima od 1 mg/L, jesu kationi natrija, kalcija i magnezija, a od aniona hidrokarbonati, kloridi i sulfati. Prema udjelu iona u tragovima (koncentracija < 1 mg/L), plinova i radioaktivnih elemenata (u vodama u Hrvatskoj najčešće radon), koji su od važnosti za medicinsku primjenu voda – balneologiju, mineralne vode dijele se na željezovite (ion Fe2+), fluorne (F), jodne (J), arsenske (HAsO42–), sumporne (H2S), kiselice (otopljeni ugljikov dioksid > 1000 mg/L) i radioaktivne.

Hrvatska je bogata vrelima mineralne i termomineralne vode. Neka su se vrela koristila već u prapovijesno doba, a većina njih iskorištava se od rimskog doba sve do danas. Najstarije analize voda potječu iz druge polovice XVIII. st. i poč. XIX. st., dok su značajnija geološka istraživanja obavljena tek polovicom XX. st. Vrela hladne mineralne vode nalaze se u Jamnici, Mokošici kraj Dubrovnika i u Apatovcu uz Kalničko gorje, vrelo hipotermalne mineralne vode u Splitskim toplicama, izotermalne u Istarskim Toplicama, dok su vrela hipertermalne mineralne vode u Varaždinskim Toplicama i Lipiku. Najpoznatije kiselice na tržištu u Hrvatskoj danas su Jamnica iz Jamničke Kiselice te Studenac iz Lipika.

Citiranje:

mineralne vode. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mineralne-vode>.