STRUKE:

mjesec

mjesec, vremensko razdoblje određeno gibanjem Mjeseca oko Zemlje. U dnevnoj građanskoj praksi to je kalendarski mjesec, koji po dogovoru traje cijeli broj dana – 28, 29, 30 ili 31 dan. Astronomski, mjesec je vrijeme u kojem Mjesec obiđe Zemlju s obzirom na neki nebeski pokazatelj. Sinodički mjesec, razdoblje promjene faza koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, iznosi 29,530 59 d = 29 d 12 h 44 min 3 s. Do suvremenih astronomskih istraživanja to je bilo jedino vremensko razdoblje, vezano uz gibanje Mjeseca, koje se očituje u promjeni Mjesečeva izgleda – jednoj od najuočljivijih prirodnih pojava velike praktične važnosti (→ mjesec). Taj se lunarni ciklus odražava i u mnogim prirodnim procesima, među ostalim i psihofiziološkima i fiziološko-reproduktivnima. Od najstarijih civilizacija to se razdoblje nastoji uskladiti s trajanjem dana i godine (→ kalendar). Zvjezdani ili siderički mjesec razdoblje je Mjesečeva obilaska Zemlje s obzirom na zvijezde (27,321 662 d = 27 d 7 h 43 min 11,6 s), anomalistički mjesec, vrijeme između dvaju prolazaka Mjeseca perigejem, točkom na Mjesečevoj stazi koja je najbliža Zemlji (27,554 550 d = 27 d 13 h 18 min 33,1 s), nodički ili drakonički mjesec, vrijeme između dvaju uzastopnih prolazaka kroz uzlazni ili silazni čvor, točku u kojoj Mjesečeva staza siječe ekliptiku, važan za pojavu pomrčina (27,212 221 d = 27 d 5 h 5 min 35,9 s), te tropski mjesec, vrijeme prolaska kroz jednaku ekliptičku longitudu (27,321 582 d = 27 d 7 h 43 min 4,7 s). (→ ekliptika)

Imena mjeseci. Imena za pojedine mjesece javljaju se već na spomenicima Sumerana (III. tisućljeće pr. Kr.). Kod drevnih Babilonaca imena mjeseci poklapala su se s nazivljem u Židova i Asiraca (šabatu/šebat, nisannu/nissān i dr.). U indoeuropskim jezicima imena mjeseci ne potječu iz istoga izvora; unatoč podudarnostima između slavenskoga i germanskoga nazivlja, imena se razlikuju od jezika do jezika, pa čak i od narječja do narječja, tako da ista imena često u različitim jezicima označavaju različite mjesece (npr. češki srpen je naš kolovoz, a listopad naš studeni). Većina imena mjeseci vezana je uz meteorološke i biološke pojave, te radove uobičajene u to doba godine. Tako su, primjerice, u svezi sa zimskom hladnoćom nastala imena u staroslavenskom (grudьnь: krut), češkom (leden), hrvatskom studeni, islandskom frermánáðr (mjesec smrzavanja), staronjemačkom hartmonet (kruti mjesec) itd. Na život bilja i pojavu različitih biljaka upućuju, primjerice, hrvatska imena travanj, svibanj, lipanj, listopad (dijalektalno još i rožnjak, klasen), češka květen i březen, nizozemski grasmoed (mjesec trave), frizijski blomenmoanne (mjesec cvijeća) itd.; na životinjski svijet upućuju staroslavenski izokь (cvrčak) i črьuenь (prema črьuь: crv), islandski gaukmánaðr (mjesec kukavica), staronjemački wolfmanet (mjesec vukova), grčki ἐλάφιος (mjesec jelena) i dr. Poljodjelski i kućni radovi odražavaju se u hrvatskim imenima srpanj i kolovoz (u narječju još i vršan), ukrajinskim (dijalektalno) косен i сивен, slovenskom (dijalektalno) vinotok, grčkom ἀροτός (»oraći« mjesec), anglosaskom trimilchi (»tromliječni«, odnosno mjesec triju mužnja), staronjemačkom slachtman (mjesec kolinja), itd. Posvećivanje pojedinih mjeseci bogovima bila je česta pojava u antičkoj Grčkoj i Rimu; tako je Apolonu bio posvećen ἀπολλώνιος, Artemidi ἀρτεμίσιος, Marsu martius, Janu januarius. Neki su mjeseci svoja imena dobili po godišnjem dobu u kojem se nalaze; tako se veljača katkada naziva i sredozimnim mjesecom, a srpanj na Islandu mi sumar (sredina ljeta). Kako je rimska godina počinjala 1. ožujka, nastala su latinska imena september (sedmi mjesec), october (osmi), november (deveti), december (deseti), koje su preuzeli i mnogi drugi jezici. U slavenskim jezicima i narječjima cijeli je niz imena mjeseci nastao prema blagdanskim ili svetačkim imenima (vsesvečak, gospodičnjak, ilinšćak, greguršćak, đurđevšćak, ivanšćak, lukovšćak i dr.).

mjesec. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41316>.