Morrison, Toni

ilustracija
MORRISON, Toni
ilustracija1ilustracija2

Morrison [mɔ:'risən], Toni (pravo ime Chloe Anthony Wofford), američka književnica (Lorain, Ohio, 18. II. 1931). Potječe iz obitelji američkih Crnaca koja se, u potrazi za poslom, početkom XX. st. doselila s američkoga Juga u gradić na Srednjem zapadu. Nakon studija (Howard, Cornell), predavala na nekoliko američkih sveučilišta; od 1965. urednica u nakladničkoj kući Random House u New Yorku, gdje je osobito pridonijela promicanju crnačkoga ženskog pisma (M. Angelou, A. Walker i dr.). Trajno je zaokupljena složenom problematikom crnačkoga života u SAD-u. Njezini likovi, crnački usud kojih je da se mire s patnjom, žive s predajom pričanja priča i vjeruju u nadnaravno, bore se s posljedicama robovskoga nasljeđa i rasizma, složenim međusobnim odnosima koji su katkad i groteskno izobličeni, osobito s odnosima između muškaraca i žena, te životom u okružju nametnutih bjelačkih društvenih vrijednosti i ideologija. Višeslojnu tematiku rase, klase, spola i ljubavi izlaže u različitim simboličkim pojedinostima i modelima ponašanja i djelovanja, od otpora i borbe do bijega u magično. Oslanjajući se na nasljeđe američkoga modernizma (osobito W. Faulknera), stilom koji se odlikuje liričnošću, jezikom bogate metaforičnosti kojim, paradoksalno, teži oponašati i usmeno kazivanje, vrsnoćom gotovo dramskih dijaloga, eliptičnim, isprepletenim, nelinearnim pripovijedanjem raskošne aluzivnosti (Biblija, mitologija, američki crnački folklor), ostvarila je jedan od najistaknutijih proznih opusa američke književnosti kasnoga XX. st. Romani: Oko savršeno modro (The Bluest Eye, 1970), Sula (1973), Solomonova pjesma (Song of Solomon, 1977), Tar Baby (1981), Voljena (Beloved, 1987), Jazz (1992), Raj (Paradise, 1997), Ljubav (Love, 2003), Neka vrsta milosti (A Mercy, 2008); drama San o Emmettu (Dreaming Emmett, 1986), Desdemona (2011). Dobila je Nobelovu nagradu za književnost (1993).

Morrison, Toni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42006>.