STRUKE:

München

ilustracija
MÜNCHEN
ilustracija1ilustracija2

München [my'n62179ən], glavni grad Bavarske (njemački Bayern), njezino privredno, prometno i kulturno središte, Njemačka; s 1 353 186 st. (2010; od toga oko 24% stranaca) treći po veličini u Njemačkoj. Leži u sjevernom predgorju Alpa, na visini od 518 m, u srednjem toku rijeke Isar. Uz dva sveučilišta, Ludwig-Maximilians (osnovano 1472. u Ingolstadtu, 1800. preseljeno u Landshut, a 1826. u München) i Tehničko sveučilište (osnovano 1868), ima glazbenu i dr. visoke škole, Akademiju likovnih umjetnosti i Kazališnu akademiju, Bavarsku akademiju znanosti, glasovite knjižnice (Bayerische Staatsbibliothek, osnovana 1558), galerije, muzeje (Bavarski nacionalni muzej, Bavarska umjetnička zbirka u Staroj i Novoj pinakoteci, Prapovijesna državna zbirka i dr.). Grad se širio oko stare jezgre, osnovane u XII. st., opasane zidinama u XIII. i XIV. st. Od arhitektonskih spomenika ističu se gotička crkva Frauenkirche (osnovana 1468., katedrala od 1821), St. Peter (XIII–XIV. st., u XVII–XVIII. st. barokizirana), dvor‑rezidencija (XIV–XV. st., pregrađivan osobito u XIX. i XX. st.) s Antiquariumom (XVI. st.) i kazalištem (danas Cuvilliéstheater, 1765–68), stara gradska vijećnica (XV. st.) i ljetna rezidencija Nymphenburg (XVII. st.). – U XVII. st. ruše se fortifikacije, oko gradske jezgre šire se koncentrično nova naselja; od XIX. st. intenzivno se gradi po jedinstvenom urbanističkom planu, kojim München ide u red najskladnije građenih europskih gradova. Tomu razdoblju pripadaju Gliptoteka, Odeon, Königsbau, Stara pinakoteka, Propileji, a na prijelazu iz XIX. u XX. st. podižu se Akademija likovnih umjetnosti, Palača pravde, Deutsches Museum i dr. impozantne građevine. U tom je razdoblju München među vodećim europskim intelektualnim žarištima; posebno je jak njegov utjecaj na razvoj modernoga slikarstva. Iako stoljećima važan i poznat grad, broj stanovnika Münchena brže raste tek od XIX. st. (1811. god. 15 000 st., 1880. god. 250 000, a uoči II. svjetskog rata oko 750 000 st.). U razdoblju između dvaju svjetskih ratova poznati umjetnički grad prerasta u industrijsko, trgovačko i bankarsko središte. Nakon rata obnovljeni su mnogi porušeni ili oštećeni arhitektonski spomenici; izgrađeni su objekti za Olimpijske igre 1972., Nova pinakoteka (1973–81) i dr. Osobito su razvijene elektrotehnička, elektronička, strojograđevna, automobilska, kemijska, prehrambena (sedam pivovara) i tekstilna industrija s konfekcijom te tiskarstvo i izdavaštvo koje je među vodećima u svijetu. Poznata je proizvodnja nymphenburškoga porculana, stakla, keramike, optičkih instrumenata, instrumenata precizne mehanike i dr. München je jedno od središta filmske industrije. Važno je trgovačko (međunarodne izložbe i sajmovi), novčarsko (burza, banke) i turističko središte (s 9,9 milijuna noćenja 2009. ubraja se u najposjećenija njemačka turistička mjesta); osobito je posjećen za trajanja Oktoberfesta, koji se od 1810. održava svake godine (6,9 milijuna posjetitelja 2011). Zahvaljujući svojemu položaju München se razvio u glavno prometno čvorište južnog dijela Njemačke i srednje Europe. Međunarodna zračna luka (proširena 2003) po putničkom je prometu (34,5 milijuna putnika 2010) druga u zemlji. Vrlo je živ i tranzitni turizam prema alpskomu području južne Bavarske.

Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području današnjega Münchena mogu se pratiti od mlađega neolitika. Grad je osnovan 1158. Od 1180. do 1240. bio je pod upravom freisinških biskupa, a od 1255. do 1918. u okviru Bavarske, pod vlašću obitelji Wittelsbach (kraljevi od 1806). Trgovačke povlastice München je dobio 1280., a status grada 1294. Trgujući solju, vinom, tekstilom i robom unesenom iz Venecije, München je već u XV. st. doživio jak gospodarski uspon. Uz Rim, Madrid i Beč, München je za vladavine izbornoga kneza Maksimilijana I. (1597–1651) postao značajno uporište katolicizma u Europi. U to doba bio je poznat po sjajnome dvorskom životu i njegovanju umjetnosti. Gospodarski je oslabio za Tridesetogodišnjega rata (1618–48), a oporavio se tek u XIX. st. Za kralja Ludviga I. (vladao 1825–48) i Ludviga II. (1864–86) postao je središte umjetnosti i znanosti današnje južne Njemačke. Nastajanjem bankarstva, optičke i grafičke proizvodnje u XIX. st., usmjeren je i potonji privredni razvoj grada. Od 1871. u sklopu je Njemačkoga Carstva. Odmah nakon svršetka I. svjetskog rata u gradu je proglašena Münchenska (ili Bavarska) Sovjetska Republika (1919). U njem je 1923. A. Hitler izveo svoj neuspjeli puč, 1925. osnovao Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei – NSDAP), a 1938. sklopljen je Münchenski sporazum. U teškim napadima iz zraka razoreno je u II. svjetskom ratu oko 50% zgrada. God. 1942–43. u gradu je djelovala ilegalna antinacistička skupina pokreta otpora »Bijela ruža«.

München. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42413>.