STRUKE:

Ašur

ilustracija
AŠUR, zavjetni oltar Tukulti-Ninurta, oko 1230. pr. Kr., Berlin, Vorderasiatisches Museum

Ašur (asirski Aššur), staroasirski drevni grad na zapadnoj obali Tigrisa; danas Qal‘at Šarqāṭ, južno od Mosula u Iraku. Prvotno, oko 3000. pr. Kr., sumersko naselje s hramom boga Enlila. Oko 2500. pr. Kr. zauzeli su ga Asirci i posvetili bogu Ašuru, po kojem nosi ime. Oko 1700. pr. Kr. osvojio ga Hamurabi, a u XV. st. pr. Kr. bio je pod dominacijom Mitana. Oslobodivši se vlasti Mitana za kralja Ašurbalita, početkom XIV. st. pr. Kr., Ašur postaje glavnim gradom i vjerskim središtem asirske države. Razorili su ga Medijci 614. pr. Kr., ali je uskoro opet naseljen, pa su 140–256., za vrijeme Parta, izgrađene nove palače, utvrde i hramovi. Ponovno ga je razorio sasanidski vladar Šapur I. (241–272). Ruševine Ašura otkrivene su 1821; sredinom XIX. st. istraživao ga je britanski diplomat i arheolog Austen Henry Layard, a sustavna iskapanja obavili su njemački arheolozi Robert Koldewey i Walter Andrae (1903–14). Otkriveni su ostatci niza spomenika: zigurata, hramova, palača, mnogobrojne tablice klinova pisma, ostatci utvrda, gradskih zidina iz svih razdoblja ašurske prošlosti. Posebice se ističu hramovi boga Ašura i božice Ištar te dvostruki hram Anua i Adada, Sina i Šarmaša. Od 2003. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine.

Ašur. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4354>.