New York

ilustracija
NEW YORK
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7

New York [nju:jɔ:'ɹk], jedan od najvećih gradova zapadne hemisfere i velika luka, gospodarsko, prometno i kulturno središte SAD-a. Golemi gradski kompleks leži u jugoistočnom rubnom dijelu savezne države New York, na širem području ušća rijeke Hudson u Atlantski ocean; ima 8 175 133 st. (2010); metropolitansko područje New York–Northern New Jersey–Long Island obuhvaća površinu od približno 24 000 km² s 18,9 milijuna stanovnika. New York se sastoji od pet gradskih (do 1898. samostalnih) upravnih područja: Manhattan na istoimenom otoku, Brooklyn i Queens na zapadu Long Islanda, Richmond na Staten Islandu i Bronx na poluotoku između Hudsona i East Rivera (morski prolaz koji odvaja Long Island od kopna i od Manhattana); zajedno obuhvaćaju oko 830 km². Gradski je prostor povezan mostovima (60), cestovnim i željezničkim tunelima, stalnim trajektnim linijama, podzemnom željeznicom. Glavnina stanovništva živi u Brooklynu, Queensu i Manhattanu. Po sastavu stanovništva New York je kozmopolitski grad; u njem žive pripadnici 105 naroda. Svake se godine u grad doseli između 80 000 i 90 000 ljudi iz svih dijelova svijeta. Znatan dio stanovnika rođen je izvan granica SAD-a (Talijani, Rusi, Nijemci, Poljaci, Irci, Austrijanci, Englezi, Madžari i dr.). Povijesnu i poslovnu jezgru grada predstavlja južni Manhattan; četvrt oko Wall Streeta bankarsko je središte ne samo New Yorka nego i SAD-a, a o njegovim financijskim transakcijama ovisi sudbina mnogih gospodarskih grana svijeta. Ovdje je 1792. osnovana Njujorška burza (New York Stock Exchange; NYSE), a 1849. preteča današnje Američke burze (American Stock Exchange; AMEX). New York je sjedište kompanije ExxonMobil, koja je po dobiti prva u svijetu 2004., kompanije General Electric (druga u svijetu), Citigroup (treća u svijetu) i drugih velikih korporacija. Na Manhattanu prevladavaju neboderi; najveći su Empire State Building (381 m), Chrysler (319 m), American International (290 m), The Trump (283 m), Citigroup Center (282 m), Trump World Tower (262 m), Bloomberg Tower (261 m), General Electric (259 m). New York je i najznačajnije kulturno središte SAD-a. Već 1784. bivši King’s College (osnovan 1754) postao je državno sveučilište Columbia College, a od 1897. nosi naziv Sveučilište Columbia. Godine 1831. utemeljeno je Newyorško sveučilište, a zatim i više drugih sveučilišta te visokih škola i knjižnica, od kojih je osobito poznata New York Public Library. U New Yorku se nalaze najveći američki muzeji (Metropolitan Museum of Art, Museum of Modern Art, American Museum of Natural History i dr.) i mnoge umjetničke galerije. Sa svojom glasovitom operom Metropolitan, velikim koncertnim dvoranama, filharmonijskim društvima i mnogobrojnim kazalištima, središte je američkoga glazbenog i kazališnog života. U New Yorku, na Manhattanu, nalazi se sjedište UN-a (uz East River). Manhattan obiluje kulturnim, obrazovnim i muzejsko-galerijskim ustanovama; turistički su privlačne zone Greenwich Village, Chinatown, Central Park, Fifth Avenue, Broadway, Times Square, poznati Kip slobode pred južnim krajem Manhattana (visok 46 m) i dr.

Proizvodnja odjeće i grafička djelatnost na prvom su mjestu u zemlji; snažna je metalna, elektrotehnička, kemijska, rafinerijska, kožarska i prehrambena industrija. Turizam.

New York je među najznačajnijim lukama SAD-a. Zbog povoljna geografskog položaja gravitira mu najveći dio brodskih linija na sjevernom Atlantiku pa se preko njega najlakše ulazi na američki kontinent. Razvoj lučke funkcije svjetskih razmjera određen je uglavnom bogatim industrijskim zaleđem i gotovo jedinstvenim prirodnim uvjetima (duljina obalnoga pojasa, zaštićenost i dr.). Ukupni robni promet iznosio je 139,2 milijuna tona (2010). Zračna luka na Long Islandu (J. F. Kennedy-New York) ide u red najprometnijih u SAD-u.

Prvi Europljanin koji je došao vjerojatno 1524. na područje današnjega grada bio je Talijan G. da Verrazzano. H. Hudson je 1609. za nizozemsku Istočnoindijsku kompaniju prvi put sustavno istražio zaljev Lower New York i ušće rijeke, koja je po njem dobila ime. Godine 1615. na južnom dijelu otoka Manhattana Nizozemci su podignuli utvrđeno skladište, oko kojega je izgrađeno nekoliko koliba. Tridesetak obitelji iz Amsterdama naselilo se 1623. na tom području, koje je dobilo status provincije. Prvi upravitelj Nove Nizozemske stigao je 1626. s novim kolonistima i za nekoliko svitaka tkanine i jeftin nakit u vrijednosti od dvadesetak dolara otkupio od Indijanaca Manhattan te na njegovu južnom dijelu podignuo utvrdu Fort Amsterdam. Naselje Novi Amsterdam (Nieuw-Amsterdam) postalo je zatim upravnim središtem provincije; 1664. osvojila ga je Engleska, i u čast vojvode od Yorka (poslije kralj Jakov II.), nazvala New York. Godine 1683. sazvana je prva skupština građana New Yorka, koji su dobili pravo da biraju svoje predstavnike, a potkraj XVII. st. i gradonačelnika. Godine 1765. održan je u New Yorku kongres predstavnika kolonija, koje su žestoko prosvjedovale protiv nametanja tzv. Stamp Acta (zakon kojim je britanski Parlament nametnuo porez na dokumente i javne spise, proglasivši svaki spis na papiru bez žiga bezvrijednim). Kada je nametnut novi porez na čaj, pripadnici društva Sons of Liberty (Sinovi slobode) u New Yorku spriječili su 1774. istovar britanskog broda s čajem. Do 1776. stanovnici New Yorka aktivno su sudjelovali u ratu (ondje je do 1776. bio Washingtonov stožer), ali je nakon britanske reokupacije grad bio pod britanskom upravom do kraja rata. U New Yorku je 1789. G. Washington proglašen za prvoga predsjednika SAD-a. God. 1784–90. New York je bio glavni grad Sjedinjenih Država (tada je imao oko 24 000 st.). Njegovu lučkom značenju znatno je pridonijela izgradnja kanala Erie–Hudson (1817–25), koji je povezao luku s velikim jezerskim područjima SAD-a. Već u prvoj polovici XIX. st. New York je bio najveća luka američkoga kontinenta, a nakon izgradnje Panamskoga kanala (1914) i prva luka svijeta. On je također glavna imigracijska luka za useljenike, koji su tijekom XIX. i na početku XX. st. u sve većem broju dolazili u SAD. Godine 1870. oko 70% američkog uvoza i oko 50% izvoza odvijalo se preko New Yorka. Broj stanovnika i teritorijalni opseg grada stalno su rasli, pa je potkraj XIX. st. grad imao više od 2 milijuna st., a zajedno sa širim područjem broj stanovnika iznosio je 1900. oko 3,5 milijuna. Razvojem industrije, trgovine i bankarstva New York je postao najvažnijim financijskim središtem SAD-a, a u prvim desetljećima XX. st. prerastao je u najveće svjetsko financijsko središte. Katastrofalni slom na newyorškoj burzi 1929. značio je početak velike svjetske gospodarske krize. Nakon II. svjetskog rata New York je postao sjedište UN-a te svjetski značajno kulturno, financijsko i gospodarsko središte. Bio je poprište terorističkoga napada 11. IX. 2001., kada je islamistička skupina srušila nebodere Svjetskoga trgovačkog centra (oko 2800 poginulih).

New York. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.3.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43659>.