struka(e):

nukleotidi (prema nukleozidi), prirodni spojevi sastavljeni od šećera riboze (ribonukleotidi) ili deoksiriboze (deoksiribonukleotidi) te fosforne kiseline i purinske baze (adenin, gvanin) ili pirimidinske baze (citozin, timin, uracil); u užem smislu, mononukleotidi. Nukleinske kiseline polimeri su nukleotida (polinukleotidi). Fragmentiranjem polinukleotida (npr. s pomoću → nukleaza) nastaju kraći oligonukleotidi (moguće ih je načiniti i kemijskom sintezom). Nukleotidi se u organizmu sintetiziraju iz šećera i dijelova aminokiselina. Mnogi značajni → koenzimi, npr. koenzim A, nikotinamid-adenin-dinukleotid (NAD) i flavin-adenin-dinukleotid (FAD), po svojoj su građi miješani nukleotidi; uz adenozinski dio, oni sadrže i derivat nekog vitamina. Nukleotidima se nazivaju i višestruko fosforilirani → nukleozidi. Enzimi nukleotidaze odstranjuju nukleotidima fosfornu kiselinu dajući nukleozide.

Citiranje:

nukleotidi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/nukleotidi>.