struka(e): psihologija | zoologija | medicina

njuh, osjet koji nastaje kada mirisne čestice, tj. plinovite ili hlapljive kemijske tvari, podraže njušna osjetila. U većine beskralježnjaka nema jasne razlike između organa njuha i okusa. Iznimka su kukci, kojih ticala nose mnogobrojna osjetila njuha. Zmije i gušteri imaju rudimentarni organ njuha, tzv. Jacobsonov organ. Mnogi sisavci, posebno mesožderi, imaju izrazito razvijen njuh (npr. pas). Osjet njuha u čovjeka, majmuna i ptica mnogo je slabiji. U društvenom ponašanju mnogih životinjskih vrsta važnu ulogu imaju njušni podražaji iz skupine kem. tvari → feromona. Feromone izlučuju jedinke određene vrste i te tvari djeluju na seksualno i agresivno ponašanje ostalih jedinki te vrste. Suvremena istraživanja upućuju na to da njušni osjeti izazvani feromonima utječu i na spolno ponašanje čovjeka. – U čovjeka osjet njuha nastaje podraživanjem njušnih (olfaktornih) stanica, smještenih u sluznici gornjega dijela nosne šupljine. Njušne su stanice neuroni koji na jednom kraju završavaju osjetnim dlačicama, što strše u sluznicu i djeluju kao receptori za mirisne tvari, a na drugom kraju aksonima, kojima se nakon podražaja osjetnih dlačica prenose električni impulsi. Aksoni prolaze kroz rešetnicu (etmoidnu kost) i tvore njušni put; on dijelom završava u njušnoj kori, koja je smještena u sljepoočnim i čeonim režnjevima velikoga mozga te pridonosi svjesnom osjetu i analizi mirisa, a dijelom odlazi u limbički sustav (hipotalamus, hipokampus), koji sudjeluje u njušnim refleksima i emocionalnim aspektima mirisa (osjećaj ugode i neugode). Smatra se da postoji najmanje šest primarnih vrsta mirisa, npr. cvjetni, voćni, truležni, začinski, zagorjeli, smolasti, te da mogućnost raspoznavanja velikoga broja mirisa nastaje njihovom kombinacijom. Značajka je njušnih osjeta brza prilagodba. Njušni su osjeti važni u doživljaju okusa hrane, jer su pri uzimanju hrane uz okusne, dodirne i temperaturne receptore podraženi i njušni receptori. U različitim patološkim stanjima (npr. bolesti nosne sluznice ili patološke promjene u mozgu) te u kroničnih pušača, osjet mirisa može biti smanjen (hipozmija, anozmija) ili promijenjen (parozmija).

Citiranje:

njuh. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/njuh>.