STRUKE:

ogib

ilustracija
OGIB, raspodjela ozračenja (E) kod Fresnelova ogiba – izračunana krivulja (gore); snimka ogibne slike (dolje)

ogib (difrakcija), promjena smjera širenja vala prilikom prelaza zapreke ili prolaza kroz usku pukotinu zbog koje val iza zapreke ulazi u područje geometrijske sjene. Ako, naime, valovi naiđu na neku zapreku kojoj su dimenzije približne valnoj duljini vala, zbog ogiba će, u »sjeni« koju čini zapreka, nastati interferencija valova koji dolaze s jednog i drugoga ruba zapreke. Ogib se zapaža u »sjeni« svih vrsta valova, npr. mehaničkih valova (valovi na površini vode, zvučni valovi), elektromagnetskih valova i valova tvari. Uočavanje ogiba svjetlosnih valova prva je eksperimentalna potvrda valne prirode svjetlosti. Ogib je prvi zamijetio talijanski astronom Francesco Maria Grimaldi (1618–63), a teoriju je utemeljio Augustin Fresnel.

Ako se na put svjetlosnih zraka, koje izlaze iz nekoga točkastoga svjetlosnog izvora, stavi na dovoljnoj udaljenosti tanka žica, ili ako se svjetlost propusti kroz usku pukotinu, na zastoru neće nastati oštra granica između osvijetljenoga dijela zastora i sjene, nego se na rubu sjene zapažaju tamne i svijetle pruge. Te pruge nastaju interferencijom svjetlosnih zraka koje zbog ogiba dolaze s jedne i druge strane zapreke. Ogib svjetlosti na sitnim česticama koje su raspršene u nekom prozirnom sredstvu, npr. na česticama sitne prašine u zraku, čini da se te čestice zapažaju kao svijetle točkice ako ih se motri sa strane od upadne svjetlosti. Ogib svjetlosti na kapljicama vode, odnosno na kristalićima leda u atmosferi daje vijenac, odnosno krug oko Sunca i Mjeseca (→ halo). Zbog ogiba postoji ograničenje u moći razlučivanja optičkih instrumenata. U optičkom instrumentu od točkastog izvora svjetlosti ne nastaje točkasta slika, nego svijetao kružić, oko kojega se nalaze svijetli i tamni kolobari nastali ogibom na ulaznom otvoru instrumenata. Ako su dvije točke predmeta, koji se motri optičkim instrumentom, previše blizu jedna drugoj, zbog nastale slike svijetlih kružića ne može se uočiti radi li se o jednoj ili o dvjema točkama predmeta, tj. postoji ograničenje u razlučivanju detalja. Primjene su ogiba svjetlosti različite, a najznačajnija je primjena kod optičke rešetke za dobivanje spektara. Ogib rendgenskih zraka na kristalu pokazuje da je rendgensko zračenje valne naravi, a s pomoću ogiba rendgenskoga zračenja na različitim kristalima (Laueov difraktogram) može se odrediti smještaj atoma, odnosno iona u kristalu. Ogib elektrona, protona i neutrona na kristalima dokaz je valne naravi čestica, tj. de Broglieve teorije o valovima tvari.

Fresnelov ogib, uređaj s kružnim otvorom kojim je Fresnel proučavao ogib i na temelju toga dao valnoj teoriji svjetlosti C. Huygensa strogi matematički oblik, postavivši integral koji daje ozračenje figure ogiba u promatranoj točki (Fresnelov integral).

ogib. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44828>.