struka(e): |

Omsk (ruski Омск), grad i upravno središte Omske oblasti Rusije; po broju stanovnika (1 153 971 st., 2010) drugi grad u Sibiru, iza Novosibirska. Velika luka, s remontnim brodogradilištem, na utoku Oma u Irtiš i željezničko čvorište na Transsibirskoj željezničkoj pruzi. U gospodarstvu grada ističe se jaka industrija, u prvome redu strojogradnja (električna dizala, hidraulične pumpe, traktori), te rafinerijska i petrokemijska industrija (od 1965. preradba nafte iz porječja srednjeg Oba); proizvodnja zrakoplova, raketa, elektrotehnička, kemijska, tekstilna, prehrambena, kožarska, drvna i građevna industrija. Sveučilišta (najstarije je osnovano 1974), visoke škole, pedesetak znanstvenoistraživačkih instituta, kazališta; muzej F. M. Dostojevskoga (u omskom je zatvoru odslužio kaznu 1850–54), galerija slika M. A. Vrubelja. U izgradnji podzemna željeznica. Međunarodna zračna luka. – Osnovan je 1716. kao naselje uz istoimenu tvrđavu. Gradski status i upravu Omsk je dobio 1782., a 1839. postao je sjedištem general-gubernatora Zapadnoga Sibira. Kao administrativno sjedište sibirskih Kozaka imao je važnu vojnu ulogu sve do kraja XIX. st., a nakon izgradnje Transsibirske željeznice (1894) postao je i trgovačko-tranzitnim središtem zapadnoga Sibira. Za ruskoga građanskoga rata (1918–20) bio je 1918–19. pod vlašću A. V. Kolčaka i sjedište sibirske kontrarevolucionarne vlade.

Citiranje:

Omsk. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/omsk>.