Palermo [palε'rmo], središte istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilija, najveći grad i luka Sicilije, Italija; 657 561 st. (2011). Leži na morskom rubu plodne udoline Conca d’Oro, nad kojom se diže Monte Pellegrino (609 m). Ubraja se u najbolje i najaktivnije luke na Tirenskome moru; ukupan lučki promet: 6,1 milijun tona tereta i 1,8 milijuna putnika (2011). Palermo je i značajno industrijsko središte s razvijenom metalnom industrijom i brodogradnjom te tekstilnom, prehrambenom i kemijskom industrijom, proizvodnjom građevnoga materijala, stakla. Turizmu pogoduju povoljne klimatske prilike i kulturnopovijesni spomenici. Najznačajnije građevine potječu iz normanskoga razdoblja (elementi bizantske, arapske i romaničke arhitekture): Cappella Palatina, građena 1132–40., crkva San Giovanni degli Eremiti iz 1132., katedrala (gradnja započela 1185), palača La Zisa. Palermo je kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1805), opernom kućom (Teatro Massimo, najvećom u Italiji), arheološkim muzejom (pohranjen Palermski kamen), knjižnicom (Biblioteca centrale della Regione siciliana), galerijom slika. Cestovno i željezničko čvorište; međunarodna zračna luka Punta Raisi. – Osnovali su ga Feničani. Antički Panormus bio je za Augusta rimska kolonija (Colonia Augusta Panormitanorum). U ranome srednjem vijeku pripadao je Bizantu (od 535). Godine 831. zauzeli su ga Arapi, koji su ga pretvorili u glavni grad Sicilije i sjedište emira. Godine 1072. došao je pod vlast Normana, a 1194. Hohenstaufovaca. U XIII. st. bio je omiljeni grad rimsko-njemačkog cara Fridrika II., za čije je vladavine djelovala sicilska pjesnička škola (la scuola poetica siciliana), važna za razvoj budućega talijanskog jezika. Godine 1266–82. gradom su vladali Anžuvinci; njihova je vlast završila pobunom (Sicilska večernja). Nakon toga Palermo je potpao pod Aragonce, a 1479. pod vlast španjolskih kraljeva te je u njem stolovao španjolski potkralj. Početkom XIX. st. bio je pod Napoleonovom vlašću. Godine 1860. zauzeo ga je Garibaldi, a 1861. ušao je u sastav ujedinjene Italije. Za II. svjetskog rata stradao u savezničkom bombardiranju.
