Pariška komuna

ilustracija
PARIŠKA KOMUNA, ženski bataljun na barikadi Trga Blanche u Parizu, svibanj 1871.

Pariška komuna (franc. Commune de Paris). 1. Naziv za pariško grad. vijeće u doba Francuske revolucije od srpnja 1789. do 1795. Revolucionarno raspoloženo, to vijeće podupiralo je radikalizaciju politike i utjecalo na odsudne događaje 1792 (upad mnoštva u Tuileries i zbacivanje monarhije) i 1793 (udar protiv žirondinaca u Konventu). Iz Pariške komune krenula je agresivna antikršćanska propaganda, zabrana kršć. vjere (katoličke i protestantske) te nametanje kulta Razuma (poslije Vrhovnoga Bića), koja je dovela do još krvavijega terora protiv neistomišljenika.

2. Uprava Pariza (18. III – 28. V. 1871) izabrana nakon ustanka pariške Nacionalne garde, koji je izbio kao reakcija na kapitulaciju Pariza u Francusko-pruskom ratu (28. I. 1871) i na mogućnost obnove monarhije (jaka monarhistička struja u novoj Narodnoj skupštini). U grad. vijeće bilo je izabrano 85 zastupnika, koji su u ratnim uvjetima provodili niz demokratsko-soc. mjera (oprost dugova, zaštita radnika, besplatno školovanje). Parišku komunu slomile su franc. postrojbe (uz suglasnost njem. vojske) nakon žestokih borbi, posebno u posljednjem tjednu (»Krvavi tjedan«), u kojem je poginulo najmanje 20 000 pobunjenika i približno 750 vojnika, dok je približno 38 000 pobunjenika bilo uhićeno. Sudski procesi trajali su sve do 1875. god. (26 pogubljenih i oko 7000 deportiranih). Parišku je komunu već 30. V. 1871. K. Marx na Generalnom vijeću Prve internacionale prikazao kao prvu soc. revoluciju, a nakon toga ona je postala događajem na koji se često pozivala socijalistička i marksistička misao i propaganda.

Pariška komuna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 17.11.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46707>.