avarsko-slavenska kultura

ilustracija
AVARSKO-SLAVENSKA KULTURA, jezičac pojasne kopče iz Dalja
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5

avarsko-slavenska kultura, srednjovjekovna kultura raširena uglavnom u Panoniji od druge polovice VI. do početka IX. st. Među istraživačima su postojale dvojbe: treba li tu kulturu vezati etnički uz Avare (Obre) ili je to kultura avarskoga doba. Osim Avara u njezinu su nastanku imali udjela Kutriguri, Slaveni i druge etničke skupine koje su živjele na tom prostoru. Unutar te kulture razlikuju se dva arheološka horizonta: stariji, od oko 568. do oko 650., i mlađi, nakon 670. do oko 800., što se povijesno podudara s razdobljem prvoga i drugog avarskoga kaganata. Arheološki nalazi utvrđeni su, osim u Panoniji, također u Austriji, Bugarskoj, u unutrašnjosti Hrvatske (Biskupija kraj Knina, Smrdelj kraj Skradina), u Moravskoj, Slovačkoj, ali ostaje dvojbeno je li sve to bio avarski životni i politički prostor, ili pak ti nalazi potječu od manjih skupina koje su se ondje našle, a dio nalaza mogao je dospjeti i trgovačkim ili drugim odnosima. Najpoznatija su nalazišta starijega horizonta Kunágota, Fönlak, Kunszentmárton, Tótipuszta, Törökbálint, Alattyán u Madžarskoj. Grobni prilozi uglavnom su predmeti od plemenitih kovina i bizantski zlatnici. Posebno mjesto unutar starijega horizonta pripada martinovskoj kulturi sa središtem u Ukrajini. Mlađi horizont ušao je u literaturu i kao keszthelyska kultura (prema istoimenom nalazištu na zapadnoj obali Blatnoga jezera), poznat po nizu nekropola s grobovima na redove. Najpoznatije su nekropole u Madžarskoj Üllő, Kiskőrös-Városalatt, Győr, Jánoshida i dr. U grobnim prilozima nedostaju bizantski zlatnici. Česti su ukopi pokojnika zajedno s konjem, po nomadskom običaju. U većem broju grobova pronađeno je oružje (luk, tobolac sa strjelicama, mač, bojna sjekira) te gotovo redovito nož i kresivo. U ženskim grobovima pronađen je nakit od plemenitih kovina i bisera, a u muškima još okovi, kopče i jezičci na remenju. Nalazi starijeg i mlađeg horizonta, tj. nekropole i pojedinačni grobovi, utvrđeni su također u Bačkoj, Banatu, Hrvatskoj, posebice u međurječju Dunav–Sava–Drava. Nakon sloma avarske vlasti krajem VIII. st., na arheološkim nalazima prvih desetljeća IX. st., u avarsko-slavenskoj kulturi počinju prevladavati slavenska obilježja (nekropole u Brodskom Drenovcu, Otoku).

avarsko-slavenska kultura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4817>.