STRUKE:

plankton

ilustracija
PLANKTON, biljni plankton, alge kremenjašice, Gyrosigma
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9ilustracija10ilustracija11ilustracija12ilustracija13ilustracija14ilustracija15ilustracija16ilustracija17

plankton (njem. Plankton, prema grč. πλαγϰτός: koji luta, lebdi), svi biljni i životinjski organizmi koji lebde ili se ograničeno kreću u vodi, nošeni strujama i valovima. Po veličini plankton se dijeli na makroplankton (5 do 500 mm), mezoplankton (0,5 do 5 mm), mikroplankton (50 do 500 μm) i nanoplankton (5 do 50 μm). Ovisno o dubini raširenosti dijeli se na epiplankton ili fotoplankton (do dubine prodora svjetlosti u vodu, tj. 20 do 200 m), u kojem su najbrojnije fotosintetske alge, i batiplankton (ispod 200 m), koji se sastoji isključivo od životinja. Po periodu života koje planktonski organizmi provode u planktonu dijele se na holoplanktonske organizme, koji ondje provedu cijeli život (npr. neki rebraši i cijevnjaci), i na meroplanktonske organizme, koji u planktonu borave samo tijekom nekih faza svojega životnoga ciklusa (npr. ličinke nekih obrubnjaka, bodljikaša, plaštenjaka, rakova, jaja riba). Biljni plankton ili fitoplankton čine jednostanične alge, od kojih su u morskome planktonu najvažniji predstavnici kremenjašice (Bacillariophyta, Diatomeae), svijetleći bičaši (Pyrrhophyta, Dinoflagellatae) i kokolitoforidi (Coccolithineae), a u slatkovodnome planktonu zlatnožute alge (Chrysophyta) i zelene alge (Clorophyta). Biljni plankton prva je karika u → prehrambenom ili trofičkom lancu vodenih ekosustava, a fotosintezom proizvodi 95% primarne org. tvari u oceanima. Fitoplankton je hrana mnogobrojnim vrstama životinjskoga planktona (npr. racima veslonošcima) i nekim ribama.

Životinjski plankton ili zooplankton čine mnoge skupine životinja: trepetljikaši (Ciliata), bičaši (Flagellata), zrakaši (Radiolaria), neki krednjaci (Foraminifera), spužve (Porifera), neki razvojni stadiji mahovnjaka (Bryozoa), žarnjaci (Cnidaria) i odrasli oblici rebraša (Ctenophora), niži rakovi (Entomostraca). Od mekušaca (Mollusca) u planktonu su češći samo puževi, a plaštenjaci (Tunicata) predstavljeni su mnogim vrstama. Neke skupine, poput planktonskih račića veslonožaca (Copepoda), važna su hrana riba, a neke kao npr. svjetlari (Euphausiacea, engl. krill) glavna su hrana kitova.

Dijelovi uginulih planktonskih organizama stvaraju talog na dnu oceana i mora (dijatomejski mulj, radiolarijski mulj) pa je plankton značajan za postanak nekih geol. formacija.

plankton. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48601>.