Plitvička jezera

ilustracija
PLITVIČKA JEZERA
ilustracija1ilustracija2

Plitvička jezera, skupina od 16 većih i mnogo manjih, međusobno povezanih, jezera između Male Kapele i Plješevice, u izvorišnome području rijeke Korane; obuhvaćaju 1,98 km². Pružaju se u smjeru jug–sjever u duljini od 8 km. Nanizana su ovim redom: Prošćansko jezero ili Prošće, Ciganovac (0,068 km²), Okrugljak (0,041 km²), Batinovac (0,009 km²), Veliko jezero ili Crno jezero (0,016 km²), Malo jezero ili Mali Jovinovac (0,01 km²), Veliki Burget ili Vir (0,006 km²), Galovac (0,12 km²), Milino jezero (0,0012 km²), Jezerce ili Gradinsko jezero (0,083 km²), Kozjak, Milanovac (0,03 km²), Gavanovac (0,014 km²), Kaluđerovac (0,23 km²), Novakovića Brod (0,0029 km²). Leže na nadmorskoj visini od 636 m (Prošćansko jezero) do 503 m (Novakovića Brod). Najveću površinu imaju Kozjak (0,83 km²) i Prošćansko jezero (0,68 km²). Duboka su od 3 m (Novakovića Brod) do 46 m (Kozjak). Postanak Plitvičkih jezera u vezi je sa stvaranjem sedrenih barijera, kojima je nakon pleistocena pregrađena riječna dolina. Gornja jezera leže u dolomitima, a donja (Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac, Novakovića Brod) u vapnencima. Voda se prelijeva iz viših u niža jezera preko sedrenih barijera. Jezera dobivaju vodu iz Crne i Bijele rijeke te Rječice. Završavaju slapom Plitvice (78 m) preko kojega se voda ruši u rijeku Koranu. Zbog prirodnih ljepota (slapovi, kaskade, špilje, šume) Plitvička jezera s okolicom proglašena su 1949. nacionalnim parkom, a od 1979. nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske prirodne baštine. Nacionalni park obuhvaća 294,82 km²; unutar parka je i Čorkova uvala, poseban rezervat šumske vegetacije. Preko Karlovca (86 km) povezana su s unutrašnjošću, a preko Otočca (38 km) s jadranskom obalom (Senj, Karlobag). Turizam. – Prvo svratište podignuto je 1852., a prvi hotel 1896. Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera, osnovano 1893. u Zagrebu, uređivalo je okoliš i dovodilo posjetitelje.

Plitvička jezera. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48757>.