struka(e):
ilustracija
AZTEČKA UMJETNOST, lik boga Xolotla, oko 1370. do 1521., Stuttgart, Landesmuseum Württemberg
ilustracija
AZTEČKA UMJETNOST, maska-lubanja boga Tezcatlipoce, XV-XVI. st., London, British Museum
ilustracija
AZTEČKA UMJETNOST, štit prekriven perjem, XIV-XVI. st., Stuttgart, Landesmuseum Württemberg
ilustracija
AZTEKI
ilustracija
AZTEKI, aztečki kalendar, Ciudad de México, Antropološki muzej
ilustracija
AZTEKI, božica vode Chalchiuhtlicue, Ciudad de México, Museo regional de Toluca
ilustracija
AZTEKI, dvoglava zmija, XV-XVI. st., London, British Museum
ilustracija
AZTEKI, majmunska glava, Beč, Weltmuseum
ilustracija
AZTEKI, piramida u Tenayuci, Meksička visoravan
ilustracija
AZTEKI, Zmijski zid (Coatepantli) oko 900-1158., Tula, Hidalgo

Azteki, posljednje i najpoznatije pleme iz niza starih meksičkih civilizacija. Prema njihovoj vlastitoj predaji, potječu s otoka Aztlana (mjesto bijelih čaplji ili mjesto bjeline; odatle Aztekima i ime) u sjevernom Meksiku, no povijesne potvrde za to nema. U povijesti se Azteki javljaju kao nomadski lovci oko XII. st., u doba raspadanja nekoć moćne države Tolteka. Prema jednoj pretpostavci, Azteki su tijekom XII. st. došli u Meksiko i 1325. osnovali na otoku, usred jezera Tezcuco, svoju naseobinu Tenochtitlán (na tom je mjestu danas grad México). Azteki su prvotno imali na čelu vijeće poglavica 20 rodova i vojničkog vođu. Nepovezanost osvojenih teritorija i neprijateljstvo pokorenih plemena, uz posvemašnju nepripremljenost Azteka da se suoče s ambicioznim, beskrupuloznim i gramzljivim europskim osvajačima, dovela je do toga da ih je Cortés, iskrcavši se kod Veracruza 1519., vrlo brzo svladao. Uz poljodjelstvo (uzgoj kukuruza, kakaa, duhana, pamuka) bili su razvijeni obrti (obradba bakra, bronce, zlata, srebra) i trgovina. Domaće životinje nisu poznavali (osim psa). Jedino prometno sredstvo bili su čamci. Kola i željezo upoznali su s dolaskom Europljana. U kulturi Azteka odražavali su se utjecaji podjarmljenih plemena, osobito Tolteka. Visoko je bila razvijena umjetnost, naročito arhitektura. Poznavali su slikovno pismo i kalendarski sustav. Vjerske predodžbe velikim su dijelom također preuzeli od Tolteka. Glavno božanstvo bio je bog rata i sunca; bogovima su prinosili ljudske žrtve. Na području Meksika živi oko 750 000 potomaka Azteka; pretežno su poljodjelci i industrijski radnici.

Aztečko ili meksičko pismo. Azteki su posjedovali bogato razvijenu pismenost, koju su njegovali i prenosili svećenici. Pismo je bilo slikovno. Apstraktne su pojmove prikazivali simbolično (npr. lubanja znači smrt, suzno oko udovca ili udovicu). Uveli su i začetke fonetskog pisma, pa su imena mjesta i ljudi pisali i po načelu rebusa (kao stari Egipćani). I pismo i tehniku pisanja vjerojatno su preuzeli od Tolteka, svojih prethodnika.

Jezik

Jezik  → nahuatl

Citiranje:

Azteki. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/azteki>.