struka(e):
ilustracija
PROSO, obično, Panicum miliaceum

proso (Panicum sp.), jednogodišnja biljka iz por. trava (Poaceae). Obično proso (Panicum miliaceum) visine je do 80 cm, na vrhu nosi cvat oblika metlice. Zrno je sitno, obavijeno pljevicama. Upotrebljava se u prehrani ljudi kao kaša pripravljena od oljuštenoga zrna. Neoljušteno zrno služi za ptičju i stočnu hranu. Cijela se biljka koristi kao sijeno. Proso je kultura južnih, toplijih područja, ali se zbog kratke vegetacije (60 do 110 dana) uzgaja i daleko na sjeveru. U Europi veće značenje imaju vrste: obično proso i talijansko proso (Panicum italicum), ali ih iz proizvodnje potiskuju druge žitarice. U Africi i Aziji više se uzgaja vrsta Pennisetum glaucum. U mnogim državama Azije i Afrike proso je osnovna prehrambena žitarica. U Indiji npr. služi za pripravu kruha i alkoholnoga pića slična pivu.

Proso potječe iz sjev. područja Indije. Za ljudsku prehranu upotrebljavalo se već u mlađe kameno doba. U Kini i Mongoliji uzgaja se oko 3000 god., a danas se uzgaja u 72 države svijeta. God. 2004. uzgajalo se na 33 880 000 ha, proizvedeno je 27 680 000 t zrna, a najveće su površine pod prosom u Indiji (9 400 000 ha), Nigeriji (6 100 000 ha), Sudanu (2 570 000 ha). U Hrvatskoj se proso uzgaja na vrlo malim površinama.

Citiranje:

proso. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/proso>.