struka(e):

protutijela (antitijela), plazmatske bjelančevine koje se vežu s antigenskim molekulama (→ antigeni); nositelji su imunosti organizma. Nazivaju se i imunoglobulinima. Svaka je vrsta protutijela specifična, što znači da može reagirati samo s jednom vrstom antigena. Proizvode ih plazma-stanice, nastale diferencijacijom limfocita B. Protutijela imaju važnu obrambenu ulogu, jer mogu neutralizirati bakterijske i druge toksine, razarati bakterije i viruse te uklanjati tuđe bjelančevine. Stvaranje protutijela potiče se preboljenjem zaraznih bolesti, cijepljenjem ili drugim načinima imunizacije. Danas se sve više rabe monoklonska protutijela, koja se proizvode laboratorijski, a specifična su samo za jedan antigen. Njihova je primjena u medicini raznolika: otkrivanje mikroorganizama, tumora ili različitih tvari u organizmu (hormoni, lijekovi), potiskivanje imunološke reakcije pri presađivanju tkiva i organa, liječenje zloćudnih tumora, pasivna imunizacija. (→ imunost)

Citiranje:

protutijela. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/protutijela>.