struka(e):
Pucić, Niko
hrvatski političar
Rođen(a): Dubrovnik, 5. II. 1820.
Umr(la)o: Dubrovnik, 13. IV. 1883.
ilustracija
PUCIĆ, Niko

Pucić, Niko (Nikola, nadimak Veliki), hrvatski političar (Dubrovnik, 5. II. 1820Dubrovnik, 13. IV. 1883). Nakon završenoga filozofskoga tečaja u venecijanskom sjemeništu Santa Maria della Salute postao je članom Društva za povjestnicu jugoslavensku te je sudjelovao u pokretanju dubrovačkoga tjednika L’Avvenire (1848). Padom neoapsolutizma, na Banskoj konferenciji u Zagrebu (1860–61) zalagao se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, a isti je prijedlog iznio i na dvoru Franje Josipa I., kamo je bio upućen kao poslanik Dubrovnika i Kotora. God. 1861. bio je izabran za počasnoga građanina Zagrebačke županije i grada Križevaca, čiji je poslanik bio u Hrvatskom saboru. Bio je član uprave dubrovačke Narodne štitionice, a 1865–66. i njezin predsjednik te je potaknuo izdavanje Dubrovnika. Zabavnika Narodne štitionice dubrovačke za godinu 1867. God. 1861–70. istaknuo se kao predstavnik dalmatinske Narodne stranke, a 1867. imenovan je zastupnikom i potpredsjednikom Dalmatinskoga sabora (1869. dao ostavku).

Citiranje:

Pucić, Niko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/pucic-niko>.