Baden-Württemberg

Baden-Württemberg [ba:dn vy'rtəmbεrk], savezna zemlja (Bundesland) u jugozapadnom dijelu Njemačke; 35 751 km², 10 744 921 st. (2010). Glavni grad Stuttgart. Od bivših njemačkih zemalja Baden, Württemberg i Hohenzollern stvorene su 1945. upravne jedinice (Länder) Württemberg‑Baden, Württemberg‑Hohenzollern i Baden. One su plebiscitom 1951. spojene u saveznu zemlju Baden‑Württemberg. Zapadni dio Baden–Württemberga obuhvaća gorje Schwarzwald (Feldberg, 1493 m) i uzak pojas gornjorajnske nizine, u istočnom dijelu pruža se Švapska visoravan, a južno od Dunava diže se alpsko predgorje s ograncima Alpa. Uz Rajnu, važne su rijeke Neckar i Dunav. Baden–Württembergu pripada dio Bodenskog jezera te jezerâ Schluchtsee, Federsee i Titisee. Gustoća naseljenosti kreće se manje od 100 st./km² u Schwarzwaldu i alpskom području, a više od 400 st./km² u industrijski razvijenim područjima (Stuttgart, Mannheim, Karlsruhe i Freiburg). Stanovnici su podjednako katolici (43,8%) i protestanti (39,3%). Zbog nagla i golema razvoja industrije nakon II. svjetskog rata, Baden‑Württemberg zapošljava velik broj radnika iz drugih europskih zemalja. Glavna središte industrijske proizvodnje dolina je Neckara, između Esslingena, Stuttgarta i Heilbronna. Razvijena je industrija strojeva, automobila (Daimler, Porsche, Audi i dr.), elektrotehničkih i elektroničkih uređaja, vozila, optičkih instrumenata, satova, nakita, glazbala te kemijskih i metalnih proizvoda; dobivanje soli i željezne rude. U Walldorfu je sjedište jedne od vodećih kompanija za proizvodnju programske podrške (SAP) u svijetu. Turizam (Schwarzwald, Bodensee, lječilišta). Osim razgranatom cestovnom mrežom, promet se znatnim dijelom odvija rijekama i kanalima. Glavna pristaništa; Mannheim, Karlsruhe i Heilbronn (svi na Rajni). Po prometu je najveća zračna luka Stuttgart.

Baden-Württemberg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5172>.