STRUKE:

Reims

ilustracija
REIMS
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Reims63338:s], grad na rijeci Vesle i pristanište na kanalu Aisne–Marna u sjevernoj Francuskoj, 144 km sjeveroistočno od Pariza; 184 984 st. (2009). Najveći je grad departmana Marne i regije Champagne-Ardenne. Jedno je od središta vinogradarstva u Champagnei, s razvijenim podrumarstvom, svjetski poznatom proizvodnjom i prodajom pjenušca i vina. Kemijska, metalurška, automobilska, farmaceutska i elektronička industrija, proizvodnja stakla, keksa. Sveučilište (osnovano 1967; sveučilište koje je osnovano 1548. zatvoreno je 1793). Najistaknutiji je arhitektonski spomenik katedrala Notre-Dame (gradnja započeta 1211., najvećim dijelom izgrađena do 1300., dovršena u XV. st.), remek-djelo francuske gotike i krunidbena crkva francuskih kraljeva. Osim nje, na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine uvršteni su 1991. i bivša nadbiskupska palača Tau (XV. st., potpuno obnovljena u XVII. st.; muzej skulptura, tapiserija, riznica katedrale) te samostan Saint-Remi (danas arheološki i povijesni muzej) s crkvom (XI. st.). Iz rimskog doba sačuvan je slavoluk Porte de Mars (III. st.). Gradski muzej jedan je od najbogatijih pokrajinskih muzeja u Francuskoj. – U prošlosti galsko naselje Durocortorum, središte galskoga plemena Rema, a u rimsko doba Civitas Remorum, stjecište važnih puteva i sjedište rimske provincije Belgica secunda. God. 406. opustošili su ga Vandali, a 451. napali Huni. Otkako je u Reimsu 496. bio pokršten franački kralj Klodvig, Reims je postao krunidbenim mjestom franačkih kraljeva. U merovinškom razdoblju bio je, uz Metz, rezidencija kraljeva Austrazije. U pohodu Karla Martela 719. bili su uništeni i mnogi spomenici galsko-rimskog razdoblja. Nadbiskupi Reimsa bili su od 940. i grofovi, a zatim vojvode i pairovi Francuske te su odlučno utjecali na politiku Francuske u IX. i X. st. God. 1179. stekli su isključivo pravo krunidbe francuskih kraljeva (do 1830). God. 1429., u doba pobjeda engleske vojske na tlu Francuske, Ivana Orleanska dovela je na krunidbu u Reims dauphina Karla (poslije kralja Karla VII. Pobjednika) pa je otada tamošnja katedrala postala simbolom nacionalnoga jedinstva Francuske. Za I. svjetskoga rata grad je teško stradao u njemačkim napadima (oštećena i katedrala Notre-Dame). Tijekom II. svjetskog rata, u kolovozu 1944., zauzela ga je američka vojska, a u svibnju 1945. ondje je bila potpisana bezuvjetna kapitulacija njemačke vojske.

Reims. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52296>.