Sabejci

Sabejci (arapski Saba, hebrejski šĕbā’, grčki Σαβαῖοι, Sabaῖoi, latinski Sabaei), antička semitska etnička skupina u jugozapadnoj Arabiji (današnji Jemen). Od X. do VIII. st. pr. Kr. formirali su državu ranorobovlasničkoga tipa, s glavnim gradom Maribom (ruševine sjeveroistočno od današnje Sane u Jemenu). Bogatstvo države temeljilo se na zemljoradnji s visokorazvijenom tehnikom umjetnoga natapanja i na trgovini mirodijama, miomirisima, zlatom i bjelokosti, u kojoj su Sabejci bili posrednici između Sirije, Mezopotamije, Egipta, Etiopije, Indije, a poslije i grčko-rimskog svijeta. Moć Sabejaca rasla je u VI. st. pr. Kr., kada su osnovali kolonije po Etiopiji. Tijekom stoljeća Sabejci su u ratovima osvajali susjedne zemlje (minejska država, 115. pr. Kr. Kataban, Hadramaut). U I. st. ušli su u sastav države Himjarita. Ta je država početkom VI. st. došla pod vlast Aksumskoga Kraljevstva, potom Sasanida, a oko 630. pod vlast Arapa. – Spominju se u asirskim natpisima iz VIII. st. pr. Kr., a u Bibliji u VII. st. pr. Kr. Da bi se uvjerila u glasovitu mudrost kralja Salomona, »kraljica od Sabe« posjetila ga je i zamolila da joj odgovori na neka zagonetna pitanja. Pošto joj je odgovorio, Salomon ju je neko vrijeme zadržao uza se, a zatim otpustio s bogatim darovima. Od Salomona i »kraljice od Sabe« potječe, prema tradiciji, etiopska dinastija. Prizor njihova susreta tema je mnogih djela likovne umjetnosti (L. Ghiberti, Piero della Francesca, P. Veronese, Tintoretto, B. Carpaccio, C. Lorrain) i glazbene umjetnosti (opere Karla Goldmarka i Ch. Gounoda).

Sabejsko pismo i jezik

Sabejsko pismo nastalo je oko 1000. pr. Kr. (u uporabi do VI. st.), a iz njega se u IV. st. razvilo etiopsko pismo. Sabejski jezik zajedno s minejskim, katabanskim, himjaritskim i hadramautskim ogranak je južnoarapskoga jezika. Vrlo je sličan etiopskom i klasičnom arapskom jeziku. Za razliku od arapskoga, član stavlja na kraju riječi kao i aramejski jezik. Sačuvan je na nekoliko tisuća natpisa u Jemenu.

Sabejci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53886>.