STRUKE:

Baku

ilustracija
BAKU
ilustracija1ilustracija2

Baku [baku'] (azerbajdžanski Bakı [bak61713']), glavni grad i najveća luka Azerbajdžana; 2 150 800 st. (2013). Leži na južnom dijelu poluotoka Apšerona u prostranu zaljevu na zapadnoj obali Kaspijskog jezera. Pošto se u prošlom stoljeću počela iskorištavati nafta (prva bušotina 1871), Baku se počeo naglo razvijati kao kulturno, industrijsko i prometno središte. Stariji dio grada, orijentalnog tipa (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 2000), izgrađen je na terasama koje se u obliku amfiteatra uzdižu iznad zaljeva; sačuvani su minaret Synyk-Kala i džamija iz XI. st., tvrđava iz XII. st., gradske zidine (XIII. st.) i dr. Suvremeni dio grada pruža se uz obalu. Kao kulturno središte Baku ima Azerbajdžansku nacionalnu akademiju znanosti, više sveučilišta (najstarije osnovano 1919), visoke škole, istraživačke institute, muzeje, knjižnice, kazališta, zoološki vrt i dr. Od velike su važnosti kemijski i petrokemijski instituti. Glavnina azerbajdžanske industrije koncentrirana je u Bakuu; ondje su velike rafinerije nafte, tvornice strojeva za bušenje i za rafiniranje nafte, brodogradilište, tvornice električnih aparata, tekstila, prehrambenih i kemijskih proizvoda. Nafta se dobiva uglavnom bušenjem dna Kaspijskog jezera, a u manjoj mjeri s poluotoka Apšerona. Baku je naftovodima povezan s ruskom lukom Novorosijsk i preko Tbilisija (Gruzija) s turskim Erzurumom, a plinovodom preko Tbilisija s turskim Ceyhanom (od 2006). Važna je luka na Kaspijskom jezeru za putnički, robni i trajektni promet (prijevoz željezničkih kompozicija do Türkmenbaşyja, prije Krasnovodska); brodske veze i s iranskim lukama Bandar-e Anzali i Nowshahr. Međunarodna zračna luka. – U IX–X. st. arapski geografi spominju Baku kao važnu utvrdu i trgovačko mjesto za tranzitnu trgovinu svilom. U XII. st. postaje središte kanata Širvan, a tijekom XV–XVII. st. jedna je od najvećih utvrda u Zakavkazju. Pod perzijskom je vlašću od 1509. do 1723., pod ruskom do 1735., kad ponovno dolazi u sastav Perzije. Godine 1747. postaje središte jednog azerbajdžanskoga kanata, koji je 1806. priključen Rusiji. Od 1859. središte ruske gubernije. U drugoj polovici XIX. st. započinje snažan gospodarski razvoj Bakua, ponajprije zahvaljujući iskorištavanju nafte (prva bušotina otvorena 1871). U studenome 1917. organizirana je u Bakuu sovjetska vlast. Godine 1918–20. Baku je bio središte antiboljševičkog otpora. U travnju 1920. zauzela ga je Crvena armija. Proglašen je glavnim gradom Azerbajdžanske Sovjetske Socijalističke Republike (do 1991., s prekidom između 1922–36., kad je bio glavni grad Zakavkaske Federativne Sovjetske Socijalističke Republike). Od 1991. glavni grad neovisnog Azerbajdžana.

Baku. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5410>.