Salzburg

ilustracija
SALZBURG
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Salzburg [za'lcburk], glavni grad istoimene savezne zemlje na rijeci Salzach, sjeverno od Salzburških Alpa, Austrija; 148 420 st. (2015; po broju stanovnika četvrti u Austriji). Turističko je (1,4 milijuna turista, 2012) i kulturno središte sa sveučilištima (najstarije osnovano 1622; glazbeno sveučilište Mozarteum, medicinsko sveučilište Paracelsus), znanstvenim ustanovama (instituti Europske akademije znanosti i umjetnosti), muzejima (rodna kuća Wolfganga Amadeusa Mozarta, Barokni muzej sa slikama europskih majstora XVII. i XVIII. st., prirodoslovnotehnički muzej, Salzburški muzej, otvoren 2007) i drugim kulturnim ustanovama; svakoga se ljeta održava kazališno-glazbeni Salzburški festival. Među mnogobrojnim sačuvanim starim građevinama u povijesnoj, pretežno baroknoj gradskoj jezgri, koja je 1996. uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine, ističu se nadbiskupova rezidencija (građena XVI–XVIII. st.), katedrala (1614–28), romaničko-gotička franjevačka crkva, srednjovjekovna utvrda Hohensalzburg (XI. st., nadograđena u XIV–XV. st.), sveučilišna Kollegienkirche (1696–1707); na suprotnoj obali Salzacha nalazi se dvorac Mirabell s parkom (XVII–XIX. st.), a južno od grada dvorac Hellbrunn s parkom (fontane). U industrijskoj proizvodnji važne su strojograđevna, prehrambena, automobilska, farmaceutska, duhanska, metaloprerađivačka, elektrotehnička i drvna industrija te precizna mehanika. Međunarodna zračna luka (Wolfgang Amadeus Mozart) po prometu je druga u zemlji. – Područje današnjega grada bilo je naseljeno već u neolitiku. U mlađem željeznom dobu razvilo se keltsko naselje, koje su Rimljani osvojili potkraj I. st. pr. Kr. God. 45. naselje je dobilo status municipija i novo ime prema caru Klaudiju I. (Municipium Claudium Iuvavum). Ono je bilo strateško vojno uporište u blizini rimskog limesa u Noriku, raskrižje trgovačkih puteva te jedno od značajnijih mjesta proizvodnje kamene soli. Stradalo je potkraj V. i početkom VI. st., kada se na to područje doselilo germansko pleme Bajuvara. Na ruševinama rimskog naselja, sv. Rupert je potkraj VII. st. osnovao benediktinski samostan sv. Petra, koji je bio žarište jake misionarske djelatnosti, a početkom VIII. st. ženski samostan Nonnberg. Ubrzo se uz samostane razvilo naselje, koje je 739. postalo sjedištem biskupa, 798. sjedištem nadbiskupa; do 987. opat samostana sv. Petra nosio je nadbiskupski naslov. Zahvaljujući bogatim nalazištima kamene soli i zlata u okolici te povoljnom geografskom položaju, Salzburg se tijekom IX. i X. st. razvio u značajno trgovačko-obrtničko središte (od 996. trgovište, od 1368. grad). Za nadbiskupa Gebharda I. von Helffensteina bila je izgrađena nakon 1077. na brdu iznad grada snažna utvrda Hohensalzburg (poslije više puta dograđivana i restaurirana), dok je naselje opasano obrambenim zidovima. Od 1328. do 1803. Salzburg je bio prijestolnica neovisne crkvene kneževine. Današnji izgled grad je dobio tijekom XVI–XVIII. st. kada je obnovljen u baroknom duhu. Do stagnacije u razvoju grada došlo je tijekom Napoleonskih ratova. God. 1803. kneževina je sekularizirana. Nakon kratkotrajne francuske (1809–10) i bavarske uprave (1810–15) pripao je Austriji. Od 1850. bio je sjedište austrijske krunsko-nasljedne zemlje, od 1920. savezne zemlje. Nakon nacističke okupacije (1938–45) bio je sjedište američkih postrojbi u Austriji (1945–55).

Salzburg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54260>.