STRUKE:

Şanlıurfa

ilustracija
ŞANLIURFA, pogled na grad s bizantske tvrđave

Şanlıurfa [šanl616u'rfα] (do 1984. Urfa), grad i upravno središte istoimene pokrajine u južnoj Turskoj; 498 1110 st. (2010). Leži u dolini Belikha (pritok Eufrata), 40 km sjeverno od sirijske granice, na prometnici koja povezuje Anatoliju sa sjevernom Mezopotamijom. Iznad grada nalazi se bizantska tvrđava iz VI. st.; gradske zidine i kule. Džamija iz 1170. Preradba stočarskih proizvoda; umjetnički obrti. U okolici uzgoj pamuka. – Prema islam. tradiciji, rodno mjesto Abrahamovo. Prvi tragovi nastanjenosti mogu se pratiti približno od IX. tisućljeća pr. Kr., kada je grad bio nastanjen huritskim stanovništvom. U to doba nalazio se u sastavu države Urartu. Poslije je bio pod vlašću Hetita, Asiraca, Perzije, Aleksandra III. Velikog i Lizimaha, a od 281. pr. Kr. Seleuka I. On ga je obnovio te preimenovao u Edessu. Potom je grad bio u sklopu Velike Armenije (132. pr. Kr. do 116), Rimskoga te Istočnorimskoga Carstva (395–609). Oko 150. godine bio je jedno od prvih središta kršćanstva. Za vladavine cara Justinijana I. Velikoga zvao se Justinopolis. God. 609. osvojili su ga Perzijanci, a 638. Arapi. Od 1098. bio je prijestolnica križarskoga vojvodstva Edesse, koja je zbog strateške važnosti dobila naziv »predziđe kršćanstva«. Grad je 1144. osvojio mosulski atabeg Zanki (Zangi). U sastavu Osmanskoga Carstva grad je bio od 1516. Od 1833. do 1840. nalazio se pod upravom osman. generala Mehmeda (Muhamed) Alija. God. 1919. zaposjele su ga prvo britanske, a potom francuske postrojbe koje su se 1920. povukle i grad prepustile Turskoj.

Şanlıurfa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54455>.