STRUKE:

Segrè, Emilio

ilustracija
SEGRÈ, Emilio

Segrè (tal. [segrε'], engl. [səgrẹi']), Emilio (Gino), američki fizičar talijanskog podrijetla (Tivoli, 1. II. 1905Lafayette, 22. IV. 1989). Studirao tehnologiju na Rimskom sveučilištu (1922), potom fiziku, te doktorirao kod Enrica Fermija 1928. Bio je docent fizike (od 1932) na Rimskom sveučilištu, potom profesor u Palermu (1936–38). Od 1938. živio je u SAD-u, gdje je u Los Alamosu i Berkeleyu radio na problemima nuklearne fizike. Bombardiranjem molibdena neutronima dobio je tehnecij (1937), prvi umjetni kemijski element. Zatim je sa svojim suradnicima dobio elemente astat (1940) i plutonijev izotop 239Pu (1941). Objavio je radove o strukturi jezgre i uzajamnom djelovanju među subatomskim česticama. Sudjelovao u Projektu Manhattan. U suradnji s Owenom Chamberlainom u Bevatronu, akceleratoru čestica, otkrio je antiprotone (1955), za što su 1959. dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Bio je član Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1952) i Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1973).

Segrè, Emilio. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55182>.