STRUKE:

Shanghai

ilustracija
SHANGHAI, poslovno središte

Shanghai [šaŋxai], jedan od najvećih gradova na svijetu, najveće kinesko industrijsko, trgovačko, prometno i kulturno središte te luka na obali Žutoga mora; šire gradsko područje (6340 km²; pod izravnom je upravom vlade) ima 17 780 000 st. (2005). Pruža se kraj Huangpua, ogranka rijeke Yangtze, i u blizini ušća rijeke Yangtze. Duž lijeve obale Huangpua podignute su moderne trgovačke i upravne četvrti, na koje se nastavljaju kineski stambeni dijelovi. Shanghai ima više sveučilišta i visokih škola, znanstvenoistraživačkih instituta Kineske akademije znanosti, kazališta, muzeja (Muzej Shanghai sa zbirkom kineskog slikarstva, predmeta primijenjene umjetnosti i kaligrafije). Od budističkih hramova ističe se pagoda Longhua. Do 1949. bila je izrazito razvijena laka industrija, a nakon toga gradska se privreda orijentirala na metalurgiju s metalnom industrijom, zatim na naftnu, kemijsku, tekstilnu i prehrambenu industriju te na proizvodnju porculana. U novije doba najveću važnost imaju elektronička i informatička, automobilska, petrokemijska i kemijska industrija, optička, metalna industrija (proizvodi od čelika) i biomedicina. Iako su razvoj industrije i priljev nove radne snage doveli do izgradnje satelitskih gradova i niza naselja, poljoprivredne površine nisu zanemarene, a njihovi prinosi u znatnoj mjeri podmiruju potrebe toga velegrada. Shanghai ima odlične prometne veze (kanali, cestovna, željeznička i zračna mreža) s unutrašnjosti Kine, te sa svijetom. Najprometnija je luka na svijetu (443,2 milijuna tona; 2005). – Shanghai je bio malo ribarsko naselje (od IV. st.) koje se već u XII. st. spominjalo kao značajno kinesko trgovačko-prometno središte. Nagli razvoj grada počeo je nakon poraza Kine u Prvome opijumskom ratu (1839–42), kada je mirovnim ugovorom njegova luka kao prva kineska luka bila otvorena vanjskomu svijetu i trgovini. Nakon Nankinškoga mira 1842. ustanovljena je u Shanghaiju britanska koncesija (koja se poslije s američkom koncesijom spojila u međunarodno naselje), a istodobno je postojala i francuska koncesija. Potkraj XIX. st. Shanghai je bio glavna kineska luka i jedan od najvećih gradova na svijetu. Budući da je privlačio velik broj radnika sa sela, tijekom prve polovice XX. st. postao je središnjim mjestom revolucionarnih događaja u Kini (za nacionalne revolucije 1911. bio je sjedište Privremene vlade sa Sun Jat-senom na čelu; ondje je 1921. bila osnovana KP Kine) te poprište žestokih sukoba vladinih postrojba predvođenih Čang Kaj-šekom i komunista tijekom Prvoga revolucionarnoga građanskog rata (1924–27). Bio je pod japanskom okupacijom 1932. te 1937–45. Tijekom Trećega revolucionarnoga građanskog rata (1945–49) postrojbe komunističke Narodnooslobodilačke vojske zaposjele su Shanghai 27. V. 1949.

Shanghai. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55656>.