Singapur

ilustracija
SINGAPUR, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5

Singapur (engl. i tamilski Singapore, kin. Xinjinapo, malajski Singapura), država na jugu Malajskoga poluotoka; obuhvaća 699,4 km².

Prirodna obilježja

Singapur se sastoji od glavnog otoka Singaporea i 62 okolna otočića, od kojih su najprostraniji umjetni otok Jurong te Pulau Tekong, Pulau Ubin i Sentosa. To je brežuljkasto područje s najvećom visinom 166 m (Bukit Timah). Glavni otok s malajskim kopnom povezuje umjetno izgrađen nasip preko prolaza Johore. Njime vodi cesta i željeznička pruga. Klima je tropska s jednoličnim temperaturama i obilnim oborinama. Srednja dnevna temperatura kreće se od 23,9 do 26,8 °C, a maksimalna iznosi 30,9 °C. Godišnja količina oborina iznosi 2345 mm; najviše kiše padne u razdoblju studeni–siječanj.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2000., Singapur ima 4 027 900 st., a prema procjeni iz 2006. god. 4 483 900 st. ili 6411,1/km². Od toga je 3 608 500 stalnih stanovnika, odnosno stanovnika sa singapurskim državljanstvom. Stanovnici su Kinezi (76,8%), Malajci (13,9%), Indijci (najviše Tamili; 8,4%) i dr. (0,9%; Arapi, Židovi, Japanci, Pakistanci). Po vjeroispovijesti su budisti i taoisti (53,9%), muslimani (14,9%), protestanti (8,7%), katolici (4,1%), hinduisti (3,3%) i dr. (0,6%); nereligioznih je 14,5%. Prosječni godišnji porast stanovništva iznosi 1,5% (1998–2003) i veći je od prirodnoga priraštaja (0,57%, odnosno 5,7‰, 2005) zbog useljavanja. Natalitet iznosi 10,0‰ (2005), mortalitet 4,3‰ (2005), a mortalitet dojenčadi 2,1‰ (2005). U dobi je do 14 godina 21,5% st., od 15 do 54 god. 64,0%, a u dobi od 55 i više godina 14,5% st. (2000). Očekivano trajanje života iznosi 78,0 god. za muškarce, odnosno 82,0 god. za žene (2005). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 0,3% aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 24,0% st. te u uslužnim djelatnostima 75,7% (2001). Postoje tri sveučilišta, od kojih je nacionalno osnovano 1905; službeni su jezici engleski, kineski, malajski i tamilski. Glavni grad, gospodarsko i kulturno središte je Singapore.

Gospodarstvo

Singapur je jedna od najrazvijenijih svjetskih država s ukupnim BDP-om od 121,5 mlrd. USD (2006), odnosno 27 097 USD po stanovniku. Stalan priljev izravnih stranih investicija te izvozna orijentacija države omogućili su visoke stope rasta BDP-a, koji je 2006. porastao za 7%. Više od 65% BDP-a dolazi iz sektora usluga, a trećina iz industrijske proizvodnje. Od poljoprivredne proizvodnje, koja je neznatna, značajan je uzgoj kaučukovca, voća i orhideja. Razvijena je elektronička industrija, preradba nafte, proizvodnja kemikalija te brodogradnja. Značajan je i sektor financijskih usluga (bankarstvo). Izvoz je 2006. dosegnuo 283 mlrd. USD; glavni su izvozni partneri Malezija (15%) i SAD (11%), a slijede ih Indonezija, Kina, Japan i Australija. U izvozu je najviše sudjelovala prerađivačka te elektronička industrija i proizvodnja strojeva.

Promet

Od ukupno 3164 km cesta, 150 km su autoceste (2003). Mreža željezničkih pruga duga je 83 km; pruga Singapore–Johore Bahru ima oko 26 km. Međunarodna je zračna luka Changi.

Novac

Novčana je jedinica singapurski dolar (S$; SGD); 1 dolar = 100 centa.

Povijest

Malajci sa Sumatre utemeljili su početkom XI. st. naselje i nazvali ga Tumasek. Ubrzo su ga zauzeli Indijci i promijenili mu ime u Singhapura (sanskrt.: lavlji grad). God. 1377. naselje su zauzeli i uništili Javanci; poslije je otok Singapore dugo služio gusarima za utočište. U XIV. st. bio je u sastavu javanske države Majapahit, a u XV. st. u njegovu su luku uplovljavali indijski, kineski, sijamski, malajski i dr. brodovi. God. 1819. britanska Istočnoindijska kompanija osnovala je u Singapuru svoju faktoriju, a 1824. otkupila je sav otok od vladara susjednoga Johorea; 1826. Singapur je spojen s Penangom i Melakom u upravnu jedinicu Straits Settlements, koja je 1867. postala britanskom krunskom kolonijom. U XIX. st. Singapur se razvio u značajno trgovačko središte i jednu od najvećih luka na svijetu. S obzirom na važan geostrateški položaj Singapura, Britanci su 1921. odlučili na otoku izgraditi pomorsko-zračnu bazu, koja je između dva rata postala glavno britansko uporište na Dalekom istoku. Za II. svjetskog rata Japanci su se, nadirući niz Malajski poluotok, s nadmoćnim snagama iskrcali na Singapore (8. II. 1942). Britanske su se postrojbe nakon kratkog otpora povukle u grad i tvrđavu, koju su Japanci, blokiravši ju s kopna i mora, prisilili 15. II. 1942. na kapitulaciju. Singapur je bio pod japanskom okupacijom sve do kraja rata.

God. 1945. bila je obnovljena britanska vlast (1946. Singapur je postao samostalna krunska kolonija). Ograničena samouprava bila je uvedena 1955. Na izborima 1959. pobijedila je Stranka narodne akcije (PAP), a njezin lider Lee Kuan Yew postao je premijer (uspostavio je autoritarni režim, na vlasti je bio do studenoga 1990). Neovisnost je bila proglašena 31. VIII. 1963., a potom i priključenje Malezijskoj Federaciji, iz koje je Singapur istupio u kolovozu 1965. Republika je bila proglašena 22. XII. 1965. Singapur je bio jedan od osnivača ASEAN-a (1967). Morska granica s Indonezijom određena je 1974. Od kraja 1970-ih izraženiji je spor s Malezijom oko otoka Batu Puteh (poznat i kao Pulau Batu Puteh ili Pedra Branca). God. 1990–2004. premijer je bio Goh Chok Tong (ujedno je bio i vođa PAP-a). Tijekom 1990-ih povremeno su bili isticani zahtjevi za većom demokratizacijom. Od kolovoza 2004. premijer je Lee Hsien Loong (najstariji sin Lee Kuan Yewa), član vodstva PAP-a (izabran je 2006. i 2011). Logističke usluge Singapur pruža ratnoj mornarici SAD-a (na osnovi sporazuma iz 1968. i 1991); u srpnju 2005. sa SAD-om je dogovorena obrambena i sigurnosna suradnja (SAD koristi vojno pomorsku bazu Changi).

Politički sustav

Prema Ustavu od 16. IX. 1963 (dopunjen amandmanima 1965) Singapur je republika. Predsjednik republike poglavar je države i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Biraju ga građani na općim izborima za razdoblje od 6 godina. Kandidati za predsjednika moraju biti državljani Singapura stariji od 45 godina. Izvršnu vlast ima vlada, odgovorna parlamentu, na čelu koje je premijer. Imenuje ga predsjednik države, na prijedlog parlamenta. Zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament (Parliament). Broj zastupnika varira ovisno o broju imenovanih osoba: u parlamentu iz 2006. građani su na općim izborima birali 84 zastupnika za razdoblje od 5 godina, 9 zastupnika imenovao je predsjednik republike iz redova nestranačkih osoba, za razdoblje od dvije i pol godine (s mogućnošću reizbora), a kako bi se osiguralo sudjelovanje oporbe u radu parlamenta, jedno se zastupničko mjesto dodijelilo oporbenomu kandidatu. Biračko je pravo opće, jednako i obvezno, a imaju ga svi državljani s navršenom 21 godinom života. Sudbenu vlast ima Vrhovni sud, suce kojega imenuje predsjednik države. Nacionalni blagdan: Nacionalni dan, 9. kolovoza (1965).

Singapur. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56119>.