sistematika

sistematika (prema grč. συστηματιϰός: zajedno sastavljen), grana biologije koja proučava biol. raznolikost organizama i njihovu međusobnu povezanost te ih svrstava u odgovarajuće srodstvene skupine. Ugl. se podudara s taksonomijom, granom koja se bavi identifikacijom, klasifikacijom i nomenklaturom današnjih (recentnih) te izumrlih (fosilnih) organizama. Sistematika je danas zapravo taksonomija temeljena na filogenetskoj srodnosti organizama, koja je odraz njihova razvoja (evolucije) od zajedničkih predaka. Prva klasifikacija živoga svijeta potječe već od Aristotela. U XVIII. st. C. von Linné sistematizirao je biljke prema građi reproduktivnih organa, a životinje ugl. prema anatomskim obilježjima. Premda je takav sustav klasifikacije umjetan, jer se zasniva na sličnosti organizama, a ne na njihovoj srodnosti, Linnéa se smatra utemeljiteljem znanstv. sistematike. I danas je u uporabi njegov sustav imenovanja živoga svijeta koji se naziva binarna nomenklatura (dvojno imenovanje), prema kojem svaka vrsta ima svoje latinsko ili latinizirano »prezime i ime« (→ nomenklatura). Do značajnoga je napretka u sistematici došlo u XIX. st. nakon objavljivanja Darwinove teorije evolucije, kada su podrijetlo i filogenetska srodnost organizama postali temeljnim načelom prirodnih sustava klasifikacije organizama. O srodnosti pojedinih vrsta i skupina organizama danas se zaključuje na temelju suvremenih dostignuća mnogih znanosti, npr. komparativne anatomije i morfologije, embriologije, genetike, paleontologije, biokemije, molekularne biologije. Srodni organizmi svrstavaju se u sistematske, odn. taksonomske jedinice, tj. taksone ili svojte, koje su u hijerarhijskom sustavu. Vrsta (species) osnovna je taksonomska jedinica koja obuhvaća sve jedinke istoga podrijetla, slična izgleda i anatomske građe, što međusobnim spolnim razmnožavanjem daju plodne potomke. Vrste se razvrstavaju u više taksonomske jedinice, od kojih su glavne: rod (genus), porodica (familia), red (ordo), razred (classis), koljeno u životinja, odn. odjeljak u biljaka (phylum) i carstvo (regnum). Nerijetko se rabe i pomoćne taksonomske jedinice, koje se tvore tako da se gl. jedinicama u hrv. jeziku doda predmetak pod-, odn. u latinskom sub- (npr. podred ili subordo, potporodica ili subfamilia), ili predmetak nad-, odn. super- ili supra- (npr. nadred ili superordo). Taksonomske jedinice niže od vrste jesu: podvrsta (subspecies), rasa i pasmina u zoologiji te u botanici sorta, odlika ili varijetet (varietas) i oblik (forma); one predstavljaju skupine pripadnika jedne vrste koji se po određenim nasljednim svojstvima razlikuju od ostalih pripadnika vrste. Mnogobrojne pasmine životinja i sorte biljaka uzgojene su odabiranjem pogodnih mutacija.

Do pol. XX. st. živi se svijet dijelio na dva carstva, biljno i životinjsko. Nakon novih spoznaja o građi i funkciji stanice te filogenezi, dijeli se na dva nadcarstva s pet carstava; nadcarstvu prokariota (Procaryota) pripada samo carstvo Monera, a nadcarstvu eukariota (Eucaryota) četiri carstva: protisti (Protista), gljive (Fungi), biljke (Plantae) i životinje (Animalia). S pomoću suvremenih metoda molekularne biologije, osobito analizom DNA, došlo se do novih spoznaja o živom svijetu, prema kojima se on može svrstati u tri domene: arhebakterije (Archaea), prave bakterije (Eubacteria) i eukarioti (Eucarya). Međusobno se razlikuju po sustavu za prevođenje genetičke informacije s nukleinskih kiselina na bjelančevine, što upućuje na njihovo razdvajanje u najranijoj fazi evolucije. (→ filogeneza; kladistika)

Sistematske kategorije u zoologiji

Sistematske kategorije Završetak Primjer: siva medonosna pčela Primjer: hrvatski ovčar
Carstvo (regnum)   Animalia (životinje) Animalia (životinje)
Podcarstvo (subregnum)   Eumetazoa (tkivne životinje) Eumetazoa (tkivne životinje)
Natkoljeno (superphylum)   Bilateria (dvostrano simetrične životinje) Bilateria (dvostrano simetrične životinje)
    Protostomia (prvouste) Chordata (svitkovci)
Koljeno (phylum)   Arthropoda (člankonošci) Chordata (svitkovci)
Potkoljeno (subphylum)   Hexapoda Vertebrata (kralježnjaci)
Nadrazred (superclassis)     Gnathostomata (čeljustousti)
Razred (classis)   Insecta (kukci) Mammalia (sisavci)
Red (ordo)   Hymenoptera (opnokrilci) Carnivora (zvijeri)
Podred (subordo)   Apocrita Caniformia
Natporodica (superfamilia) ‑oidea Apoidea Canoidea
Porodica (familia) ‑idae Apidae (pčele) Canidae (psi)
Potporodica (subfamilia) ‑inae Apinae (prave pčele) Caninae (pravi psi)
Rod (genus)   Apis (pčela) Canis (vuk ili pas)
Vrsta (species)   A. mellifera (medonosna pčela) C. lupus (vuk)
Podvrsta (subspecies)   A. m. carnica (siva medonosna pčela) C. l. familiaris (pas)
Pasmina     hrvatski ovčar

Sistematske kategorije u botanici

Sistematske kategorije Završetak Primjer: cvjetača Primjer: dalmatinski crni bor
Carstvo (regnum)   Plantae (biljke) Plantae (biljke)
Podcarstvo (subregnum) ‑bionta Cormobionta (Cormophyta) Cormobionta
Odjeljak (phylum) ‑phyta Spermatophyta (sjemenjače) Spermatophyta (sjemenjače)
Pododjeljak (subphylum) ‑phytina Magnoliophytina (Agniospermae) (kritosjemenjače) Coniferophytina (Pinophyta) (igličaste i rašljaste golosjemenjače)
Razred (classis) ‑phyceae, ‑ atae, ‑ opsida Magnoliatae (Dicotyledoneae) (dvosupnice) Pinatae
Podrazred (subclassis) ‑idae Dilleniidae Pinidae (Coniferae)
Nadred (superordo) ‑anae Dillenianae  
Red (ordo) ‑ales Capparales Pinales
Porodica (familia) ‑aceae Brassicaceae (Cruciferae) (krstašice) Pinaceae (borovi)
Potporodica (subfamilia) ‑oideae   Pinoidae
Rod (genus)   Brassica (vrzina) Pinus (bor)
Vrsta (species)   Brassica oleracea (vrtna vrzina) Pinus nigra (crni bor)
Podvrsta (subspecies)   Brassica oleracea subsp. oleracea Pinus nigra subsp. dalmatica (dalmatinski crni bor)
Odlika ili varijetet (varietas)   Brassica oleracea subsp. oleracea var. botrytis (cvjetača)  
sistematika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56261>.