spiralne galaktike

spiralne galaktike, galaktike u obliku razmjerno tankoga diska koji u središtu ima zadebljalu jezgru oko koje se spiralno ovijaju krakovi. Najčešće dva kraka izviru sa suprotnih krajeva jezgre. Krakovi su bogati međuzvjezdanom tvari, sadrže velik broj mladih plavičastih zvijezda modrih divova, tu i danas nastaju nove zvijezde. Središnje ispupčenje galaktike sadrži gusto raspoređene starije crvenije zvijezde, crvene patuljke. U središtu jezgre je supermasivna crna rupa a oko jezgre je sferni galaktički halo u kojemu se nalaze kuglasti skupovi i nema međuzvjezdane tvari. Najpoznatije su spiralne galaktike Andromeda, Mliječna staza, Trokut i Vrtlog, M58, M61, M63, M65, M66, M74, M81, M90, M94, M96, M101, M106, NGC 26, NGC 1232, NGC 2683, NGC 3511, NGC 3628, NGC 3887, NGC 3981, NGC 4444, NGC 6384, NGC 6814, NGC 6907, NGC 6946, NGC 7314, NGC 7331, NGC 7742 i dr.

Prema načinu pružanja spiralnih krakova iz središnjeg dijela galaktike, dijele se na dvije vrste: obične (S) i polužne ili barirane (SB) npr. M77, M83, M95, M108, M109, NGC 1300, NGC 5792, NGC 6217. Svaka od tih dviju vrsta dijeli se s obzirom na uvijenost krakova i njihovu relativnu duljinu u odnosu na središnji dio na tri podvrste, koje se označavaju dodatnim simbolima: a (jako zavijeni krakovi i velika jezgra), b (srednje zavijeni krakovi i jezgra prosječna volumena) i c (višestruki i vrlo otvoreni krakovi i mala jezgra).

Mali broj spiralnih galaktika ima prsten oko središta npr. NGC 1512, NGC 7098 i ESO 350-40. Drži se da je prsten mogao nastati kada je manja galaktika prošla kroz središte veće galaktike.

spiralne galaktike. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57440>.