struka(e): |

srodstvo, povezanost osoba na temelju određenih bioloških, pravnih, moralnih, duhovnih i dr. činjenica; društveno prepoznati odnosi među ljudima utemeljeni na biol. vezama, braku, posvajanju ili nekom drugom ritualu. Prirodu i značenje tih odnosa oblikuju kult. varijacije. Srodstvo je jedno od temeljnih načela organiziranja pojedinaca u društv. skupine, uloge i kategorije te utječe na širu društv. strukturu. U većini nezapadnih, tradicijskih društava srodstvo je temelj cjelokupne društv. organizacije, ono određuje prava i obveze pripadnika nekoga društva, odn. zajednice i prožima sve aspekte života (političke, ekonomske i dr.). Ako se temelji na biol. vezama (roditelja i djece, braće i sestara) riječ je o krvnom srodstvu. Krvno srodstvo nastaje bez obzira na formalno bračne ili izvanbračne spolne odnose. Osobe koje potječu jedna od druge, bilo izravno (roditelj–dijete), bilo neizravno (baka/djed–unuk/unuka), srodnici su u ravnoj, uspravnoj ili pravoj liniji (ravna loza). Srodstvo u uzlaznoj rodbinskoj liniji (otac–djed–pradjed) naziva se ascendencija, a predak ili rođak u uzlaznoj lozi ascendent. Potomstvo ili srodstvo u silaznoj lozi (roditelj–dijete–unuk) naziva se descendencija, a svaki krvni srodnik po silaznoj liniji descendent ili potomak. Osobe koje ne potječu jedna od druge, a imaju zajedničke roditelje (brat–sestra) ili nekoga zajedničkog pretka ili zajednički korijen, srodne su u kolateralnoj ili pobočnoj liniji (lozi), te se zovu kolaterali. Kolateralno srodstvo razlikuje se po stupnju kolateralnosti (koljeno). Biol. odnosi nisu nužni za status u sustavu srodstva (posvojenje djeteta npr. stvara srodničku vezu koja je legalno potvrđena i društveno odobrena). Zbog varijacija u oblicima braka i pluralizacije obiteljskih struktura (nuklearna obitelj, jednoroditeljske obitelji i dr.) dolazi i do varijacija u strukturi i prirodi srodničkih odnosa. Odnosi između jednoga bračnog partnera i krvnih srodnika drugoga bračnog partnera označavaju se kao nekrvno srodstvo ili srodstvo po tazbini. Tazbina se (afinitet, svojta) kao i krvno srodstvo računa po lozama i stupnjevima (koljenima). Srodstvo (podrijetlo) i nasljeđivanje, imovine i društv. statusa, mogu se računati unilinearno (unilateralno) i to: matrilinearno (po majčinoj liniji) ili patrilinearno (po očevoj liniji), i bilinearno (bilateralno), odn. i po majčinoj i po očevoj liniji. Antropolozi razlikuju šest osnovnih sustava srodstva: havajski, eskimski, irokeški, crow, omaha i sudanski, nazvanih po društvima u kojima se susreću kao prototip srodstvenih odnosa. U prva dva naglasak je na bilateralnom računanju srodstva, dok je u preostala četiri naglasak na unilateralnom računanju srodstva.

Odnosi između bračnih partnera te oni unutar srodničkih skupina određeni su nizom pravila. Incest tabu odnosi se npr. na pravila koja zabranjuju spolne odnose i brak između bliskih krvnih srodnika. U svakom društvu postoje norme o poželjnom stanovanju novostvorene obitelji, a razlikuje se patrilokalno stanovanje (novi bračni par živi u kućanstvu ili zajednici suprugove obitelji), matrilokalno stanovanje (novi bračni par živi u kućanstvu ženine obitelji) i neolokalno stanovanje (supružnici zasnivaju novo kućanstvo, neovisno o roditeljima i rođacima).

Nazivlje srodstva čine riječi kojima se označuju srodnici (npr. stric je očev brat, ujak je majčin brat, punica je ženina majka), a razlikuje se od društva do društva. Srodstvo nije u potpunosti određeno biološkim i bračnim vezama. Jedan je od oblika tzv. fiktivnoga srodstva kumstvo. Pojam srodstvo može se koristiti metaforički za nerodbinske odnose u kompleksnim društvima. U relig. zajednicama srodnički nazivi (brat, sestra, otac, majka) upotrebljavaju se kao model kategoriziranja i obraćanja članovima zajednice, tzv. duhovno srodstvo (Papa – Sveti Otac, redovnica – časna sestra, vjernici i vjernice – braća i sestre i dr.). Upotreba srodničkih naziva upućuje na blisku vezu, zajednicu interesa ili sličnost prirode i karaktera (nazivom brat u crnačkoj se zajednici označava solidarnost kao i nazivom sestra u feminističkom pokretu).

Citiranje:

srodstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/srodstvo>.