struka(e):

stupanj slobode, u mehanici, u užem smislu, svako gibanje tijela i sustava tijela koje je opisano neovisnom poopćenom koordinatom. To su, ovisno o promatranom sustavu, npr. neovisne komponente translacije i rotacije. U širem smislu, stupanj slobode je bilo koji vanjski ili unutarnji promjenljivi parametar sustava. Postoji sloboda izbora stupnja slobode, ali je njihov ukupan broj jednoznačno određen kao broj nezavisnih parametara: N = dn – c, gdje je d broj prostornih dimenzija (npr. 1, 2 ili 3), n broj objekata u sustavu, a c broj ograničenja. Primjerice, čestica u ravnini ima dva stupnja slobode, a čestica u prostoru tri, dvije slobodne čestice u prostoru imaju šest stupnjeva slobode, a ako je razmak između dviju čestica u prostoru stalan, broj stupnjeva slobode smanjuje se na pet. U termodinamici se govori o termodinamičkim stupnjevima slobode. Oni su važni u razmatranju realnih plinova kojima specifični toplinski kapaciteti ovise o temperaturi, jer kod molekula na višim temperaturama dolaze do izražaja uz translaciju i njihove molekularne rotacije i molekularne vibracije. U fizici elementarnih čestica stupanj slobode često je sinonim za kvantni broj, odnosno naboj pridijeljen čestici. U tom smislu stupanj slobode može biti »globalna« značajka (poput barionskoga ili leptonskoga naboja, koji se ne pokazuju kao izvori sila) ili »lokalno« svojstvo vezano uz silu (dinamički naboj, poput električnoga naboja ili naboja boje). Uvođenje novoga stupnja slobode često je potrebno da bi se zadovoljilo neko općeprihvaćeno načelo u fizici. Tako je npr. Wolfgang Pauli uveo novu česticu, neutrino, kako bi zadovoljio zakon očuvanja energije u beta-raspadima jezgara atoma.

Citiranje:

stupanj slobode. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/stupanj-slobode>.