STRUKE:

Subotica

ilustracija
SUBOTICA
ilustracija1ilustracija2

Subotica (madžarski Szabadka), grad u sjevernom dijelu bačke lesne zaravni, nedaleko od srpsko-madžarske granice, Vojvodina, Srbija; 97 910 st. (2011), najviše Madžara (30%), zatim Srba (30%), Bunjevaca (9%) i Hrvata (9%) i dr. Najveće i jedno od najvažnijih industrijskih, kulturnih i prometnih središta Bačke (Vojvodina). Nakon II. svjetskog rata taj je tipičan panonski grad modernom izgradnjom znatno izmijenio svoj prijašnji lik. Gospodarski je najvažnija prehrambena (preradba voća, povrća, mesa), zatim metalna (motorna i dr. prijevozna sredstva) i kemijska (tvornica sumporne kiseline i umjetnih gnojiva) te elektrotehnička industrija (motori, strojevi). Znatna je također obradba kože i krzna, proizvodnja trikotaže, izradba pokućstva. Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjega (1726), franjevački samostan sv. Mihovila s crkvom (1736) i dr. Ekonomski, građevinski i učiteljski fakultet, Narodno kazalište, madžarsko kazalište Kosztolányi Dezső, Gradski muzej i dr. Subotica je željezničko i cestovno čvorište, kroz koje prolazi i međunarodna cesta Beograd–Budimpešta. U blizini Palićko jezero i zoološki vrt (Palić). – Prvi se put spominje 1391., a nalazila se u ugarskoj Bodroškoj županiji. Kao znatnije naselje razvila se tek potkraj XV. st. uz protuosmansku utvrdu koju je 1470. podignuo erdeljski knez János Pongrác od Dengelega. God. 1541. osvojili su ju Osmanlije te pripojili Segedinskomu sandžaku i Budimskomu pašaluku, u sklopu kojih je ostala sve do Velikoga (Bečkog) rata za oslobođenje (1683–99), kada su ju 1686. zaposjele habsburške postrojbe. Od 1702/03. bila je u sastavu Potiske vojne krajine. Unatoč vojnoj upravi, tijekom prve polovice XVIII. st. Subotica se razvila u jedno od najjačih obrtničkih i trgovačkih središta, zbog čega ju je 1743. kraljica Marija Terezija proglasila slobodnim komorskim gradom (te ju priključila Bačko-bodroškoj županiji), a 1779. slobodnim kraljevskim gradom. God. 1849–60. bila je u sastavu Tamiškoga Banata i Vojvodine srpske. Nakon propasti Austro-Ugarske, 1918. ušla je u sastav Države SHS, a potom Kraljevine SHS kao dio Novosadske oblasti (1922–29) i Dunavske banovine (1929–41). Za II. svjetskog rata bila je pod madžarskom okupacijom (1941–44). U poslijeratnoj Jugoslaviji pripala je Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Subotica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58589>.