TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Sydney

ilustracija
SYDNEY
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Sydney [si'dni], najveći grad i važna luka Australije, upravno središte savezne države New South Wales; 3 908 642 st. (Great Sydney – šire gradsko područje ima 4 391 674 st. ili 20,4% ukupnog australskog stanovništva, 2011). Leži na jugoistočnoj obali Australije (zaljevi Port Jackson i Botany); zaljev Port Jackson ili Sidney Port ubraja se među najbolje prirodne luke na svijetu; dio je zaljeva zaštićen kao nacionalni park (Sydney Harbour National Park). Razvojem željezničke i cestovne mreže prema unutrašnjosti, izgradnjom lučkoga prostora, jačanjem gospodarstva i uspostavom prekooceanskih linija Sydney je postao velika uvozno-izvozna luka (ukupni lučki promet 27,1 milijun tona tereta, 2013–14) s kontejnerskim terminalom (Port Botany) koji je prema prometu drugi u zemlji (2,3 milijuna TEU, 2014–15), te važna putnička luka. Obale zaljeva Port Jackson povezane su 1149 m dugim mostom, ispod kojega prolaze i veliki oceanski brodovi; god. 1992. pušten je u promet i podmorski cestovni tunel. U gradu i okolici sačuvane su mnoge kolonijalne građevine (svjetionik Macquarie, crkve St. James i St. Philip, guvernerova palača i dr.); u središnjem, poslovnom dijelu grada, među mnogim neboderima ističe se Sydney Tower (visok 309 m). Sydney je trgovačko-financijsko (mnoge banke, burza), industrijsko i turističko središte zemlje (2,8 milijuna stranih turista, odnosno polovica ukupnoga broja stranih turista u Australiji). Sydney ostvaruje 25% australskoga domaćeg proizvoda; brodogradnja, kemijska, metalna (zrakoplovi i dr.), elektronička, tekstilna, grafička i prehrambena industrija te biotehnologija. Šest javnih sveučilišta (prvo osnovano 1850); astronomski opservatorij (osnovan 1788), Australski muzej (osnovan 1827), Muzej Sydneya (1955), Australski nacionalni pomorski muzej, Muzej suvremene umjetnosti (1991) i dr. Opera (izgrađena 1973., od 2007. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine). Botanički vrt (Royal Botanic Garden), osnovan 1816., najstariji u Australiji, ističe se bogatstvom biljnih vrsta. Međunarodna zračna luka Kingsford Smith najprometnija je zračna luka kontinenta (41,1 milijun putnika, 2015–16). – Razvio se iz britanske kažnjeničke kolonije Port Jackson (osnovana 1788), a nazvan je po tadašnjem britanskom ministru kolonija Thomasu Townshendu Sydneyu. Bio je prva naseobina Europljana u Australiji. Ubrzo je postao glavni grad New South Walesa. Brzim razvojem industrije već je 1830-ih postao najjačim gospodarskim središtem, a od 1911. i najvećim australskim gradom. God. 2000. održane su u Sydneyu ljetne olimpijske igre.

Sydney. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59192>.