Szent-Györgyi de Nagyrápolt, Albert

Szent-Györgyi de Nagyrápolt (madž. izgovor [sε'ntḑœrḑi], amer. engl. [sent62721ə:'ɹ62721i]), Albert, madžarski i američki biokemičar (Budimpešta, 16. IX. 1893Woods Hole, Massachusetts, 22. X. 1986). Medicinu je diplomirao 1917. u Budimpešti. Usavršavao se iz biokemije u istaknutim laboratorijima u Češkoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, a potom u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje je 1920-ih izolirao snažan organski reducens i nazvao ga heksuronska kiselina (danas askorbinska kiselina). Za profesure na Sveučilištu u Szégedu (1930–45) pokazao je da je taj spoj istovjetan vitaminu C, koji je bio otkriven već 1907. Poslije je istraživao energetski metabolizam i kontrakciju mišića. Otkrio je mišićni protein aktin te pokazao da je adenozin-trifosfat (ATP) izvor energije pri kontrakciji mišića. Godine 1947. emigrirao je u SAD, gdje je bio imenovan ravnateljem Instituta za istraživanje mišića u Woods Holeu; ondje je istraživao stanični rast i kancerogenezu. Napisao je velik broj znanstvenih radova i knjiga; najpoznatija je Ludi majmun (The Crazy Ape, 1970). Za otkrića vezana uz ulogu vitamina C dobio je 1937. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Szent-Györgyi de Nagyrápolt, Albert. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59253>.