STRUKE:

Teba

ilustracija
TEBA, aleja sfingi, Luksor, između 380. i 360. pr. Kr.
ilustracija1ilustracija2

Teba (grčki Θῆβαι, Th61571bai), grčko ime staroegipatskoga grada Veseta ili Nut-Amona na Nilu u Gornjem Egiptu (danas Luksor i Karnak). Od Srednje države u doba XI. dinastije, približno od 2040. pr. Kr., bio je faraonska rezidencija i religijsko središte; u doba XVIII. dinastije (od 1550. do 1305. pr. Kr.) glavni grad Egipta. Teritorij Tebe obuhvaćao je, osim današnjega Luksora i Karnaka, još i područje na zapadnoj obali Nila s »gradom mrtvih« u Dolini kraljeva. Među mnogobrojnim nalazištima ističu se Medinet Habu (grobni kompleks Ramsesa III.), Deir el-Bahari (hramovi Mentuhotepa II., kraljice Hatšepsut i Tutmozisa III.), Deir el-Medina (Dayr al-Madīna; hram iz doba Ptolemejevića, grobovi činovnika i naselje majstora koji su radili na gradnji i uređenju grobnica), Dolina kraljicâ (Bībān al-Ḥarīm) s grobovima kraljica i prinčeva; glasoviti su grobovi kralja Tutankhamona, kraljice Nefertiti i grobni kompleks Amenofisa /Amenhotepa/ III. iz XIV. st. pr. Kr. s dva monumentalna kipa sjedećega faraona na ulazu, tzv. Memnonovim kolosima), Dra Abu en-Naga (Ḏirā’ Abū an-Nağā; hram Amenofisa I. i grobnice činovnika XVIII. dinastije), Šejh Abd el-Kurna (Šayḫ ‘Abd al-Qurna) i Kurnet Murai (Qurnat Mura‘ī; grobovi dostojanstvenika Nove države). Oko 664. pr. Kr. grad su opljačkali Asirci, a 525. pr. Kr. Perzijanci. Tijekom III. i I. st. pr. Kr. Teba je bila središte neuspjelih pobuna protiv Ptolemejevića, u kojima je grad izgubio prijašnji sjaj. Godine 30. pr. Kr. razrušili su ju Rimljani, nakon čega su od »Tebe sa sto gradskih vrata«, kako ju opisuje Homer, ostale tek ruševine hramova. U III. st. Amonov hram bio je pretvoren u rimsku tvrđavu, a jedan obelisk car Konstancije II. u IV. st. dao je prenijeti u Rim. Teba je od 1979. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine.

Teba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 7.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60611>.