STRUKE:

Travnik

ilustracija
TRAVNIK
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Travnik, grad u dolini Lašve (pritok Bosne), oko 90 km zapadno od Sarajeva, BiH (Federacija BiH); 15 344 st. (2013; 19 041 st., 1991). Leži u južnom podnožju Vlašića, na 514 m apsolutne visine, na čvorištu staroga puta iz doline Vrbasa prema srednjoj Bosni i stočarskih putova prema Vlašiću. Stari trgovačko-obrtnički dio iz XVIII. st. i stambene četvrti (mahale) nalaze se podno osmanske utvrde, podignute 1503. Među više džamija ističu se Jeni-džamija iz 1549., Sulejmanija (Šarena džamija) iz 1816. s ukrasima drvene plastike kasnoga klasičnoga osmanskog stila u unutrašnjosti i Hadži Ali-begova džamija iz 1862., dvije sahat-kule iz XVIII. st., medresa (1706). Crkva sv. Ivana Krstitelja iz 1887., nadbiskupska gimnazija iz 1882., pravoslavna crkva iz 1854. Sveučilište osnovano 2010. integracijom više fakulteta (ekonomskog, prometnog i dr.). Zavičajni muzej i rodna kuća Ive Andrića. Industrija strojeva i hidraulike, vojne opreme, farmaceutskih proizvoda, pokućstva, šibica, mesnih prerađevina, tjestenine; proizvodnja glasovitoga travničkoga sira. – Područje današnjega grada bilo je naseljeno već u prapovijesti. Iako se u dokumentima prvi put spominje tek 1463., za osmanskih osvajanja Bosne, srednjovjekovno naselje oblikovalo se podno utvrde koju je početkom XV. st. sagradio H. Vukčić-Hrvatinić. Do 1463. nalazio se u sastavu bosanske Lašvanske županije. Za osmanske vladavine bio je sjedište nahije Lašva (od 1470) te od 1699. do 1850., uz kraće prekide, sjedište bos. vezira. U Kraljevini SHS i Jugoslaviji bio je u Travničkoj oblasti (1922–29), potom u Primorskoj (1929–31) i u Drinskoj banovini (1931–39) te u Banovini Hrvatskoj (1939–41). Za II. svjetskog rata bio je u sastavu NDH kao sjedište velike župe Lašva–Glaž (1941–43) i Lašva–Pliva (1943–45). U ratu u BiH područje Travnika napadale su srpske snage (1992), a potom je bilo poprište hrvatsko-bošnjačkoga sukoba (1993–94).

Travnik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62113>.