STRUKE:

Trebinje

Trebinje, grad u južnoj Hercegovini, 27 km sjeveroistočno od Dubrovnika, BiH (Republika Srpska); 23 770 st. (2013; 21 870 st., 1991). Gospodarsko je središte Trebinjskoga polja (18 km²). Leži na obalama Trebišnjice. U urbanoj strukturi staroga dijela grada karakteristična je mješavina orijentalnih i mediteranskih elemenata. Od kulturnopovijesnih spomenika ističu se kaštel (tvrđava) i Osman-pašina džamija (izgrađena 1726., porušena 1993, obnovljena 2005) dok su ostali spomenici osmanske arhitekture (džamije, sahat-kula i kuće obitelji Resulbegovića, sve iz XVIII. st.) porušeni za rata 1993. Na Trebišnjici se nalazi Arslanagića most (Perovića most), jedan od najljepših mostova iz doba Osmanskoga Carstva. Muzej Hercegovine s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom; rodno mjesto Pere Budaka. Fakultet za proizvodnju i menadžment, Fakultet za turizam i hotelijerstvo; Akademija likovnih umjetnosti. Prehrambena industrija (konditorski proizvodi), podrumarstvo; u drugoj polovici XX. st. bila je razvijena metalna (proizvodnja alata) i tekstilna industrija (konfekcija). U okolici uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr. – Prvi se put spominje polovicom X. st. kao grad u sastavu Travunije. Poslije je bilo pod vlašću dukljanskih kraljeva i srpskih Nemanjića. Nakon Maričke bitke (1371), Trebinjem je zavladala velikaška obitelj Vojinovića iz Huma, a 1378. bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić. Za bosanske su vladavine njime gospodarili Pavlovići, a potom Kosače (1438–66). Za osmanske vladavine Trebinje je najkasnije od 1467. bilo sjedište nahije koja se nalazila u sastavu Bosanskoga, a potom Hercegovačkoga sandžaka. Od 1664. bilo je sjedište kapetanije, za zaštitu koje je nakon privremene mletačke okupacije (1694–99) bila podignuta početkom XVIII. st. snažna utvrda. Od 1712. do 1835. nasljednu čast kapetana obnašali su Resulbegovići. Za austrougarske vladavine Trebinje je bilo sjedište okruga (1878–1918). U Kraljevini SHS i Jugoslaviji grad je bio u Mostarskoj oblasti (1922–29), potom u Zetskoj banovini (1929–41). Tijekom II. svjetskog rata bilo je u sastavu NDH kao dio velike župe Dubrava. Nakon rata Trebinje je priključeno Bosni i Hercegovini. Početkom Domovinskoga rata, Trebinje je bilo uporište jugoslavenskih i srpskih snaga koje su napadale dubrovačko područje (1991–92). Početkom rata u BiH uspostavljena je srpska vlast te je prognano više tisuća Bošnjaka.

Trebinje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62140>.