STRUKE:

Verona

ilustracija
VERONA
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Verona [vero:'na], grad na rijeci Adige i upravno središte istoimene pokrajine u Venetu, sjeverna Italija; 252 520 st. (2011). Na području grada sačuvani su rimski amfiteatar iz I. st. (Arena) i Augustovo kazalište (Augusteo), a među spomenicima iz kasnijega razdoblja romanička crkva San Zeno Maggiore (1117–38; zvonik iz 1045), romanička katedrala (XII. st.); crkve San Lorenzo iz XII. st., San Fermo, Santa Anastasia (1290–1481) i Castelvecchio (1354–75). Poznata je Giuliettina kuća iz XIV. st. Na području nekadašnjega rimskog foruma nalaze se Piazza delle Erbe, Piazza dei Signori s Loggiom del Consiglio (1476–96) i Palazzom del Comune (1193). Zidine potječu najvećim dijelom iz XVI. st.; u njihovu je sklopu poznata Porta Pallio (1542–57), koju je kao i zidine sagradio M. Sammichelli. Stari dio grada (antički, srednjovjekovni i renesansni) nalazi se od 2000. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine (od 2000). Mnoge knjižnice (Capitolare, VI. st., jedna od najstarijih na svijetu; Comunale) i muzeji: lapidarij Maffeiano, galerija, arheološki muzej. Industrija farmaceutskih proizvoda, papira, polimernih materijala, prehrambena i grafička industrija. U Areni se od 1913. održava ljetni operni festival. – Naseljena već u predrimsko doba, od 89. pr. Kr. rimska kolonija, a 49. pr. Kr. rimski municipij. Grad se naglo bogatio trgujući s podunavskim rimskim provincijama. Iz I. st. potječe velik rimski amfiteatar (Arena), koji je mogao primiti oko 25 000 gledatelja. Iz Verone potječe i glasoviti rimski pjesnik Katul. Godine 403. rimski general Stilihon ondje je pobijedio Alarika I. i Vizigote, a osvojenjem grada 489. započela je prevlast Gota u Italiji. Teodorik je ondje dao podići svoju palaču. Godine 569. Veronu je osvojio langobardski kralj Alboin, a od 774. bila je pod vlašću Karla I. Velikoga. U karolinško doba doživjela je nov politički i gospodarski procvat, od 1100. razvijala se kao neovisna komuna, osobito za vladavine plemićke obitelji Della Scala ili Scaligeri (1262–1387). U doba Fridrika I. Barbarosse Verona je bila jedan od talijanskih gradova koji su se odlučno opirali carevoj politici. Od 1405. do 1797. grad se, pod vlašću Venecije (1509–17. pod vlašću cara Maksimilijana I. Habsburškoga), razvijao kao jako trgovačko i umjetničko središte. Napoleonova vojska okupirala je Veronu 1797. Samovolja vojnih vlasti izazvala je nezadovoljstvo pa je u travnju 1797. izbio ustanak (Pasque veronesi), koji je bio krvavo ugušen. Od 1798. do 1805. Verona je bila pod vlašću Habsburgovaca, a 1805–14. sastavni dio Napoleonove Kraljevine Italije. Napoleonov poraz značio je za grad ponovno razdoblje austrijske vlasti, koja je pretvorila Veronu u vojno uporište protiv sve moćnijega pokreta za ujedinjenje Italije. Godine 1866. ušla je u sastav Italije.

Verona. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64354>.