vjerodostojno mjesto

vjerodostojno mjesto (lat. locum credibile), u srednjem vijeku, ustanova (samostan ili kaptol) koja je imala pravo izdavanja privatnih isprava. Stjecala ga je na temelju ovlasti vladara da se može služiti autentičnim pečatom. Kod nas se vjerodostojna mjesta pojavljuju najprije u sjevernoj Hrvatskoj po uzoru na Ugarsku, gdje nije bio razvijen notarijat. Zagrebački kaptol kao vjerodostojno mjesto djelovao je već od 1229. Zagrebački biskup Stjepan II. osnovao je i Čazmanski kaptol, a u istom se svojstvu pojavio i Požeški kaptol. Kaptoli u dalmatinskim gradovima ovlasti vjerodostojnih mjesta dobivali su od kralja Ludovika I. Anžuvinca u drugoj polovici XIV. st. U kaptolu je ispravu pisao anonimni pisar, a izdavao kanonik lektor. Javnu vjeru kaptolskoj ispravi daje pečat, a njega je čuvao kanonik custos. Kaptolska isprava čuvala se u sakristiji (in sacristia) ili in conservatorio i nije se u načelu izdavala strankama, osim na zahtjev. Tada se dodatno osnaživala hirografiranjem. Osim izdavanja privatnih isprava s javnom vjerom, vjerodostojno mjesto imalo je ovlast izradbe ovjerenih kopija kao i notarijat u dalmatinskim gradovima. Isprava koja se kopirala upisivala se u kaptolsku ispravu (litterae transumptionales) i naziva se copia vidimus ili transsumptum. Uloga kaptola kao vjerodostojnoga mjesta bila je važna u različitim sudskim postupcima, jer je izvršavao naloge više instancije (kralja, bana, banovca) u istragama, uvođenju u posjed, reambulacijama te slao izvješća nalogodavcu. Pri takvim poslovima sudjelovao je jedan kaptolski čovjek (homo fidelis capituli) uz predstavnika više vlasti.

vjerodostojno mjesto. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64978>.