STRUKE:

Volgograd

ilustracija
VOLGOGRAD, Jevgenij Viktorovič Vučetič, spomenik Majci domovini
ilustracija1ilustracija2

Volgograd (Волгоград [vəlgagra't]; do 1925. Caricin [car’i'c616n], od 1925. do 1961. Staljingrad), grad i upravno središte istoimene oblasti na jugoistoku europskog dijela Rusije; 1 021 244 st. (2010). Pruža se na desnoj obali donjega toka Volge, u duljini od približno 80 km. Jače se razvio u drugoj polovici XIX. st. izgradnjom željezničkih pruga prema Moskvi, čime je dobio lakšu vezu s baltičkim lukama, a na početku XX. st. s Donbasom. Daljnjemu napretku grada osobito su pridonijeli razvoj parobrodarstva na Volgi i podizanje industrijskih pogona. Za II. svjetskog rata (1942) grad je u teškim bitkama bio potpuno razrušen. Nakon rata planski je obnovljen (stambene i industrijske četvrti, upravne zgrade, prostrane ulice, parkovi i dr.). Volgograd je kulturno središte sa sveučilištima i visokoškolskim, znanstvenim i muzejsko‑galerijskim ustanovama. Ide u red najvećih industrijskih središta Povolžja. Rafinerije nafte prerađuju sirovinu koja se doprema naftovodom Samara–Tihoreck; razvijene su i petrokemijska i kemijska industrija, crna (čelik) i obojena (aluminij) metalurgija, metalna, strojograđevna (oprema za bušenje nafte i dr.), brodograđevna, prehrambena i elektronička industrija, proizvodnja traktora, trolejbusa i građevnoga materijala. Otvaranje plovnoga Volgo‑donskoga kanala omogućilo je laku vezu s Azovskim i Crnim morem; time je moderno uređena luka Volgograda dobila veliko značenje, osobito kao tranzitna luka. Međunarodna zračna luka. Nedaleko od grada izgrađena je 1958–61. Volžska (Volgogradska) hidroelektrana s instaliranim kapacitetom od 2500 MW; 540 km dugo i do 10,1 m duboko akumulacijsko jezero obuhvaća 3117 km². – Prvi povijesni dokument o tvrđavi na otoku Caricin, po kojem je grad do 1925. nosio ime, potječe iz 1589. Tada na granici Rusije, grad je često bio izvrgnut tatarskim napadima. Početkom XVII. st. bio je spaljen, a 1615. obnovljen i utvrđen. God. 1670. zauzeli su ga ustanici S. I. Razina. Potkraj XVIII. st., kada je izgubio vojno značenje, imao je tek nešto više od tisuću stanovnika i nalazio se u sastavu Saratovske gubernije; brži razvoj započeo je tek u drugoj polovici XIX. st. U studenom 1917. u Caricinu je bila proglašena vlast sovjeta, a za građanskog rata kraće je bio u rukama bjelogardijaca (od lipnja 1919. do siječnja 1920). U obrani i oslobođenju grada od bjelogardijskih snaga istaknuo se i J. V. Staljin, pa je grad 1925. po njem prozvan Staljingrad. Od 1936. središte istoimene oblasti. Na povijesnoj važnosti Volgograd je dobio za II. svjetskog rata, kada su 1942–43. Nijemci sa svojim saveznicima ondje pretrpjeli katastrofalan poraz. Bitka za Staljingrad bila je jedna od prekretnica II. svjetskog rata na europskom bojištu.

Volgograd. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65270>.