struka(e):

vrućica (ognjica, lat. febris), povišenje tjelesne temperature iznad normalne razine (oko 37 °C). Takvo stanje naziva se i groznicom. Uzroci su različiti, a najčešće je vrućica posljedica upalnih procesa i infekcija, tijekom kojih se iz bakterija ili iz oštećenih tkiva oslobađaju pirogeni. Pirogeni su tvari koje djeluju na termoregulacijsko središte u hipotalamusu i povisuju razinu njegove ugođenosti. Hipotalamus tada pokreće mehanizme koji povisuju tjelesnu temperaturu, sve dok se ona ne približi novoj razini njegove ugođenosti (→ termoregulacija). Vrućica ima tri faze. Prva faza traje dok se tjelesna temperatura povisuje. Bolesnik osjeća zimicu, drhti, koža mu je hladna, a rad srca i disanje su ubrzani. U drugoj fazi tjelesna temperatura dostiže novu razinu ugođenosti hipotalamusa i na toj razini ostaje. Kada uzrok vrućice nestane i razina ugođenosti hipotalamusa opet postane normalnom, počinje treća faza u kojoj se pokreću mehanizmi što tjelesnu temperaturu smanjuju na normalnu razinu: obilno znojenje i širenje krvnih žila u koži, praćeno zagrijavanjem kože. Naglo snižavanje tjelesne temperature naziva se kriza, a postupno snižavanje liza. S obzirom na oblik temperaturne krivulje tijekom vrućice, razlikuju se stalno povišena temperatura (koja tijekom dana ne pokazuje znatnije promjene), intermitentna temperatura (koja se tijekom dana privremeno smanjuje do normalnih vrijednosti), remitentna temperatura (koja se tijekom dana smanjuje, ali nikada do normalnih vrijednosti) i rekurentna temperatura (razdoblja vrućice izmjenjuju se s jednodnevnim ili višednevnim razdobljima bez povišene temperature). Lijekovi koji smanjuju povišenu tjelesnu temperaturu nazivaju se antipireticima. Trebale bi ih uzimati osobe s vrlo visokom temperaturom, a njihova je primjena pri umjerenijim povišenjima temperature sporna, jer postoje mišljenja da vrućica ima i korisnih učinaka, posebno na imunološki sustav (iznimke su mala djeca, starije osobe i osobe s plućnim i srčanim bolestima). Vrućicu valja razlikovati od hipertermije, pri kojoj je tjelesna temperatura povišena zbog prevelikoga stvaranja topline (npr. dugotrajan i naporan mišićni rad) ili zbog otežanoga gubljenja topline (trajniji boravak u vrlo vrućem okolišu).

Citiranje:

vrućica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/65554>.