Washington

ilustracija
WASHINGTON, plan grada
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Washington [wɔ:'šiŋtən] (Washington, D. C.), glavni grad SAD‑a; 601 723 st. (2010), metropolitansko područje (Washington–Arlington–Alexandria) 5 582 170 st. Teritorijalno se podudara s District of Columbia. Leži uz rijeku Potomac i pritok Anacostiju, 160 km udaljen od atlantske obale. Pravilno je izgrađen, s prostranim avenijama i mnogim parkovima (Mall, Potomac, Rock Creek, Anacostia). Capitol, sjedište zakonodavne vlasti, spaja avenija Pennsylvania s Bijelom kućom, rezidencijom predsjednika SAD‑a. Kraj Bijele kuće nalaze se savezna ministarstva, reprezentativne javne zgrade i poznati obelisk Washington Monument, a sjeverno, u Rock Creeku, ambasade. Grad je okružen stambenim predgrađima i četvrtima vila (Georgetown i dr.). Na desnoj obali Potomaca, pokraj glasovitoga nacionalnoga groblja Arlington, golemo područje zauzima ministarstvo rata Pentagon. Kao kulturno središte Washington ima nekoliko sveučilišta (G. Washington University, osnovano 1821; American University, osnovano 1893; The Catholic University of America, osnovano 1887; Georgetown University, osnovano 1789; Howard University, osnovano 1867; Gallaudet University, osnovano 1864. za gluhe), Nacionalnu akademiju znanosti (osnovana 1863) i velik broj kulturnih ustanova, muzeja, galerija. Znamenita je knjižnica Library of Congress, osnovana 1800. U sastavu Smithsonian Institution (osnovan 1864) nalazi se veći broj muzeja i galerija, među kojima se ističu Nacionalni prirodoslovni muzej (najposjećeniji 2007), Muzej aeronautike i astronautike, Američki umjetnički muzej (prije Muzej američke umjetnosti); Nacionalna galerija umjetnosti, Umjetnička galerija Corcoran i dr. U Washingtonu je sjedište Svjetske banke, NASA‑e i mnogih međunarodnih i nacionalnih ustanova. Nacionalna je zračna luka Ronald Reagan Washington, a međunarodne su Washington Dulles i Baltimore/Washington International Thurgood Marshall. – Kada se 13 američkih država ujedinilo 1788. u SAD, Kongres je 1790. odlučio da glavni grad SAD-a ne smije pripadati ni jednoj od federalnih država. Odlučeno je da će se novo sjedište najviših zakonodavnih i izvršnih tijela Sjedinjenih Američkih Država nalaziti na rijeci Potomac, a njegov je položaj osobno odredio G. Washington 1791. U tu je svrhu određeno područje od deset kvadratnih milja (259 km²), koje je pripadalo državama Maryland i Virginia, te je izuzeto iz njihove jurisdikcije i nazvano District of Columbia. Novi glavni grad nazvan je po G. Washingtonu i uvijek se označuje kao Washington D. C. Urbanistički plan za novi grad izradio je francuski inženjer Pierre Charles L’Enfant. Gradnja Bijele kuće počela je 1792., a Capitola (sjedište Kongresa) godinu dana poslije. Od 1800. sjedište je federalne vlade, a zatim, postupno, mnogih drugih državnih i nacionalnih ustanova. Grad je dugo vremena bio slabo naseljen. Za rata između SAD-a i Velike Britanije (1812–14) Britanci su ga osvojili i spalili. Nakon Američkoga građanskog rata (1861–65) počeo se sve brže razvijati i rasti po broju stanovnika, postajući istodobno i istaknuto kulturno-znanstveno središte. Od 1926. podignut je velik broj monumentalnih građevina i parkova. U Washingtonu je održano više međunarodnih konferencija, na kojima je potpisano nekoliko međunarodnih sporazuma (Washingtonska konferencija, 1921–22; Konferencija dvanaest država, 1949). S jačanjem američke gospodarske i vojne moći sredinom XX. st., Washington je postao svjetski značajno političko središte. God. 1950. imao je 802 178 st. (najviše u povijesti). Dana 11. IX. 2001. izveden je teroristički napad (184 poginula) rušenjem putničkoga zrakoplova na sjedište Ministarstva obrane (Pentagon).

Washington. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.3.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65860>.