STRUKE:

zdenac

ilustracija
ZDENAC iz XVIII. st. u Demetrovoj ulici br. 11 u Zagrebu

zdenac, građevina za zahvaćanje i iskorištavanje podzemnih voda. Kadšto može poslužiti i za kontrolu razine podzemne vode. Prema načinu izvođenja, zdenci mogu biti kopani, bušeni ili zabijeni, s obzirom na položaj prema vodonosniku, potpuni ili nepotpuni, a prema vrsti strujanja, sa slobodnim vodnim licem ili pod tlakom (takav je slučaj npr. kod arteškoga zdenca, kada → arteška voda pod tlakom izbija na površinu). Kopani zdenac (→ bunar) najčešće je ozidana jama valjkasta oblika, a sastoji se od nožice, plašta i završne kape (glave). Pretežito se izvodi kod plićih vodonosnika, većinom u području aluvijalnih naslaga. Zidovi zdenca nekoć su se zidali od kamena ili opeke, a u današnje se doba izvode betoniranjem od dna iskopa prema površini (ugl. kod plićih vodonosnika) ili spuštanjem betonskih cijevi ili sličnih armiranobetonskih elemenata od površine prema dnu, uz istodobni iskop i vađenje iskopanoga materijala. Unutarnji promjer takvih zdenaca obično je nekoliko metara (najmanje 1 m). Voda u zdenac može dotjecati kroz otvoreno dno ili kroz otvore ostavljene u stijenkama zdenca. Zahvat vode iz zdenca može biti jednostavan (vjedro, elevator, klipne crpke) ili složen (različiti tipovi centrifugalnih crpki s el. pogonom). Bušeni zdenac radio se u prošlosti samo kada je vodonosni sloj bio dubok (ugl. dublji od 50 m). Međutim, zahvaljujući razvoju tehnologije bušenja i prateće opreme, danas se bušeni zdenci izvode pri dubinama od deset do nekoliko stotina metara, uz promjer zdenca od 30 do 100 cm. Nakon bušenja bušotina se zacjevljuje čeličnim cijevima, uz izvedbu filtarskoga dijela s granuliranim zasipom i pokrovnim vodonepropusnim tamponom. Voda iz takva zdenca zahvaća se podvodnim elektromotornim crpkama. Prednosti su bušenih zdenaca pred kopanima gotovo neograničena dubina zahvaćanja vode, neovisnost o geol. sastavu tla, dobivanje razmjerno većih količina vode uz manju opasnost od presušivanja, besprijekornost vode u sanitarnom pogledu zbog male mogućnosti vanj. onečišćenja, ekonomičnost. Zabijeni zdenac (abesinski zdenac) rupičasta je cijev koja je bez prethodnoga bušenja utisnuta u vodonosni sloj u rahlom zemljištu, a uz pomoć koje se sakuplja i crpi podzemna voda, obično za potrebe jednoga kućanstva ili gospodarstva.

zdenac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 20.7.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67007>.