Zlatna bula Bele IV.

ilustracija
ZLATNA BULA BELE IV.

Zlatna bula Bele IV., kraljevski privilegij hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Arpadovića, zapisan 16. XI. 1242. u Virovitici, kojim je Gradec postao slobodni kraljevski grad. Izdana je nedugo nakon provale Tatara 1242. na područje Slavonije. Njome je Gradec bio izuzet iz banske i županijske vlasti te izravno podvrgnut kralju, odnosno meštru taverniku kao predstojniku kraljevske komore. Građanima Gradeca obećana je naknada štete ako bi bili napadnuti i opljačkani na području Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Ujedno su bili oslobođeni plaćanja daća (cestarina, mostarina) unutar granica Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Gradu je dana i znatna administrativno-upravna autonomija, prije svega slobodno pravo izbora gradskoga suca, kojega je Gradsko vijeće imalo pravo birati svake godine. Građani su dobili pravo slobodnoga oporučnog raspolaganja svojom pokretnom imovinom, ali su se nekretnine u privatnom vlasništvu (kuće, vinogradi, oranice) mogle oporučno ostavljati supružnicima, djeci ili rodbini samo uz odobrenje gradskih vlasti. Pokretna i nepokretna dobra osoba koje su umrle bez sastavljene oporuke, a nisu imale nasljednike i rođake, dijelila su se tako da je jedna trećina pripala gradu, a dvije trećine trebale su biti podijeljene Crkvi i gradskim siromasima. Za gospodarski razvoj Gradeca osobito je bilo važno Zlatnom bulom stečeno pravo održavanja dnevnih i tjednih sajmova, kao i stjecanje velikoga zemljoposjeda, čija je sjeverna granica bila sljemenska kosa, zapadna potok Vrapčak, a južna rijeka Sava. Za uzvrat su građani bili obvezni davati kralju 10 potpuno naoružanih vojnika u slučaju njegova vojnog pohoda u Primorje, Korušku i Austriju. U slučaju kraljeva posjeta Gradecu, građani su trebali za njegov i objed njegove pratnje osigurati »12 volova, 1000 kruhova i 4 bačve vina«, a također su imali obvezu ugostiti hercega Slavonije (ako je član kraljevske obitelji) i bana (samo jednom tijekom njegova banovanja). Zlatnom bulom Bela IV. oslobodio je Gradec svih spomenutih obveza na razdoblje od 5 godina. Jedna od težih obveza građana bila je obveza utvrđivanja Gradeca i obnove gradskih zidina na vlastiti trošak.

God. 1256. Bela IV. dopustio je Gradecu održavanje tzv. Markova sajma, i to jednom godišnje u trajanju od 8 dana prije i 8 dana nakon blagdana sv. Marka Evanđelista, što je povoljno utjecalo na razvoj gradske trgovine, jer su svi trgovci, domaći i strani, bili oslobođeni plaćanja poreza.

God. 1266. Bela IV. potvrdio je građanima Gradeca odredbe Zlatne bule te ih je, zbog velikih troškova koje su imali oko utvrđivanja grada, obnove domova i gradnje novih kuća, oslobodio prije spomenute vojne obveze i drugih davanja. Ipak je kralj obvezao građane na plaćanje godišnjega danka njegovu sinu Beli, hercegu Slavonije 1261–69., u visini od 40 maraka. Naposljetku, Bela IV. je 1267. građane Gradeca oslobodio i plaćanja carine zvane tridesetina.

Zlatna bula Bele IV.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67295>.