ribarska mreža

ilustracija
MREŽA, ribarska povlačna – koća
ilustracija1ilustracija2

ribarska mreža, mrežni teg opremljen konopima, plovcima, utezima i drugim pomoćnim materijalom za lov riba i ostalih vodenih organizama. Teg je mrežno pletivo neodređena oblika i veličine sastavljeno i ispleteno od konca. Veličina oka ovisi o vrsti ribe koja se lovi, a kreće se od 4 do 100 mm. Mrežni konac sastoji se od prirodnih ili umjetnih vlakana. Prirodna su vlakna od pamuka, manile, sisala, konoplje ili lana, a vrlo rijetko od kose i svile. Ribarske mreže izrađene od prirodnih vlakana gotovo su posve iščezle iz upotrebe. Plovci se izrađuju od pluta, staklenih kugli ili, danas najčešće, od plastike. Utezi su mreža obično od olova; to su prošupljeni elipsoidni komadi ili pločice zavijene oko konopa. Prema načinu lova mreže se dijele na više vrsta. – Stajačica je mreža četvrtasta oblika sastavljena od plutnje (konop s pričvršćenim plovcima), olovnje (konop s pričvršćenim olovima) i mrežnoga tega oka različite veličine, ovisno o vrsti ribe koja se njome lovi. Postavljena lebdi u okomitu položaju nad dnom, između dna i površine ili pluta pod površinom vode. Lovi pasivno na zabod (riba se sama zabada u mrežna oka). Po načinu konstrukcije razlikuju se dva osnovna tipa: jednostruke i trostruke mreže stajačice. Najpoznatije trostruke mreže stajačice jesu popunice (duge 20 do 25 m, visoke 1,5 do 2 m). Po veličini, odnosno vrsti ribe koja se mrežom lovi, razlikuje se mnogo vrsta mreža stajačica: gavunare, srdelare, sklatare, girare, listare, palandare, prostice i dr. Upotrebljavaju se uspješno u slanim i slatkim vodama. – Potegača je dvokrilna mreža s »vrećom« u sredini ili bez nje. Sastoji se od plutnje, olovnje i mrežnoga tega. Potegačom se okružuje dio mora te se mreža s pomoću konopa poteže po dnu i izvlači na obalu ili brod. Najpoznatija je tzv. danska potegača, koja se izvlači na usidreni brod (duga oko 20 m, visoka u sredini oko 2,5 do 3 m, na krajevima oko 1,5 m). Mrežama potegačama uspješno se lovi na moru i jezerima, a rijetko se rabe na rijekama.

Povlačna mreža (koća) dvokrilna je mreža s »vrećom« u sredini. Povlači ju brod. Veličina mreže uglavnom ovisi o vučnoj snazi brodskoga stroja. S obzirom na način lova razlikuju se pridnene i lebdeće koće. Pridnenu koću vuče jedan brod ili ju vuku dva broda u paru. Ako ju vuče jedan brod, mreža je opremljena dvjema daskama širilicama, koje ju vodoravno šire, a obično se nalaze na povlačnim kabelima nekoliko desetaka metara ispred krila mreže. Ako mrežu vuku dva broda, daske širilice nisu potrebne. Mreža se izvlači na brod s pomoću vitla. – Lebdeću ili pelagičnu koću vuče jedan brod ili ju vuku dva broda u paru na različitim dubinama od površine, već prema tomu gdje se u određenom času nalazi riba. Lebdećim povlačnim mrežama love se pučinske vrste riba, a pridnenim povlačnim mrežama pridnene vrste riba. Povlačne mreže upotrebljavaju se na morima i jezerima.

Plivarica, mreža četvrtasta oblika sastavljena od plutnje, olovnje i mrežnoga tega. Na olovnji se nalaze pričvršćene vitice s prstenovima kroz koje prolazi čelično uže ili konop koji služi za stezanje, odnosno zatvaranje mreže odozdo. Plutnja pliva na površini vode. Mreže te vrste duge su 200 do 1000 m i visoke 40 do 100 m. Plivaricom se uglavnom love pučinske vrste riba, u prvom redu sitna i krupna plava riba, pa se ona najčešće upotrebljava za lov srdela, inćuna, haringa i tuna. Jato riba okruži se mrežom i odozdo zatvori stezanjem mreže. Upotrebljava se na moru i većim jezerima.

Specijalne mreže. Obično su to fiksni labirinti na moru, ribnjacima, lagunama i jezerima, dok se na rijekama upotrebljavaju pregradne mreže s vrećom u sredini. Postoji i mnogo vrsta tzv. nadiznih mreža (npr. kalimera, križak), koje se naglo dižu okomito prema površini, a riba koja se nađe na putu mreži diže se skupa s njom na površinu. Rabe se na slatkim vodama. Od mreža koje se naglo uranjaju najpoznatija je sačmarica. (→ arćaš)

ribarska mreža. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 12.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68754>.