Bengal

Bengal, kraj u južnome dijelu Azije, oko delte Ganges–Brahmaputra i uz Bengalski zaljev; obuhvaća oko 230 000 km² s oko 250 milijuna stanovnika. Istočni dio pripada Bangladešu, a zapadni je dio u sklopu Indije (savezna država West Bengal). Pretežno plodna ravnica, ispresijecana mnogobrojnim riječnim tokovima (Ganges, Brahmaputra, Meghna, Tista, Damodar, Rupnarain, Hooghly) i kanalima za natapanje i plovidbu. Klima je monsunska. Plodne i gusto naseljene ravnice u delti Gangesa i Brahmaputre glavna su područja uzgoja riže u južnoj Aziji; uzgaja se još i šećerna trska, juta (po proizvodnji na prvom mjestu u svijetu), indigo, pamuk, duhan, čaj te mahunarke i uljarice. Bogata ležišta ugljena i željezne rude na ravnjaku Chota Nagpur omogućila su razvoj industrije u području oko rijeke Hooghly i njezinih pritoka (čeličane, tvornice aluminija, automobila, pamučna i jutena industrija). – Oko III. st. pr. Kr. u zemlji je prevladao budizam. U to doba Bengal je bio sastavni dio stare države Maurya, zatim države Gupta (IV–V. st.) i u VII. st. Harša. U IX. i X. st. prevladao je hinduizam, a nizom bengalskih državica vladali su hinduski knezovi sve do početka XII. st., kada su Bengal osvojili muslimani iz Afganistana pod Muhamedom od Ghora. Do polovice XIV. st. vladaju namjesnici muslimanskih vladara, a od polovice XVI. st. manje ili više neovisni muslimanski knezovi. Nakon toga Bengal je opet pod afganskom dinastijom (1540–76), a zatim je postao dio Mogulskoga Carstva. Godine 1765. došao je pod upravu britanske Istočnoindijske kompanije i ubrzo ušao u sastav britanskoga kolonijalnog carstva u Indiji. Godine 1947. podijeljen je između Indije i Istočnoga Pakistana (danas Bangladeš). U podjeli Bengala oko 1,6 milijuna hindua izbjeglo je istočnoga dijela u indijski Zapadni Bengal, a u suprotnom je smjeru otišlo oko 1,2 milijuna muslimana.

Bengal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 26.4.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6905>.