struka(e):
Ćorović, Vladimir
srpski povjesničar
Rođen(a): Mostar, 15. X. 1885.
Umr(la)o: ?, 17. IV. 1941.

Ćorović, Vladimir, srpski povjesničar (Mostar, 15. X. 1885?, 17. IV. 1941). Studirao slavensku filologiju, povijest i arheologiju na Sveučilištu u Beču 1904–08., gdje je 1908. stekao doktorat. Od 1909. radio u Zemaljskome muzeju u Sarajevu, 1914. osuđen na 14 godina zatvora, a 1917. bio amnestiran i prešao u Zagreb. Politički angažiran kao glavni tajnik Narodnoga vijeća za BiH i član Privremenoga predstavništva. Od 1919. godine (od 1921. kao redoviti profesor) predavao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Redoviti član Srpske kraljevske akademije od 1934. Poginuo je u zrakoplovnoj nesreći. Bavio se srpskom i bosanskom poviješću, objavljivao stare tekstove, književne radove i izvornu građu (Srpska građanska lirika XVIII veka, 1926; Spisi sv. Save, 1926; Prološko žitije sv. Save, 1938; Žitije Simeona Nemanje od Stevana Prvovenčanog, 1938). Glavna djela: Bosna i Hercegovina (1925), Kralj Tvrtko I Kotromanić (1925), Istorija Jugoslavije (1933), Odnosi između Srbije i Austrougarske u XX veku (1936), Historija Bosne (I, 1940), Sveta Gora i Hilandar (1985), Istorija Srba (I–III, 1989).

Citiranje:

Ćorović, Vladimir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/corovic-vladimir>.